Arheolozi koji rade na lokalitetu u Abidosu u siječnju 2014. su došli do značajnog otkrića- iskopali su grobnicu do sada nepoznatog faraona: Woseribrea Seneb-kaya. Ovo otkriće je još značajnije zbog toga što je ovo prvi materijalni dokaz zaboravljene dinastije iz Abidosa koju datiraju oko 1650.-1600. g. pr. Kr. Zajednički arheološki tim Penn muzeja Sveučilišta Pennsylvanija u Philadelphiji i egipatskog Vrhovnog vijeća za starine otkrili su grobnicu faraona Seneb-kaya u blizini veće grobnice za koju se pretpostavlja da je pripadala prvom faraonu 13. dinastije- Sobekhotepu I. (oko 1780. god.pr. Kr).

Istraživanje područja na kojem je otkrivena ova grobnica započela je još tijekom ljeta 2013. godine, a u narednim tijednima mogu se očekivati i novi nalazi. Grobnica se datira oko 1650. g. pr. Kr. te se sastoji od četiri komore s pogrebnom komorom koja je bočno ukrašena slikama božica Nut, Neftide, Selket te Izide. Sama unutrašnjoj grobnice je teško opljačkana od strane pljačkaša koji su rastrgali mumiju i skinuli pozlatu sa grobne opreme. Usprkos svemu tome, znanstvenici su uspjeli na temelju kraljevih ostataka saznati da je Senebkay bio visok otprilike 1,75 m i da je umro u svojim srednjim četrdesetima.

Ovo novo otkriće pridonosi novom pogledu na političku i socijalnu povijest egipatskog Drugog međurazdoblja. O ovom periodu egipatske povijest jedno je od najslabije istraženih razdoblja zbog vrlo malenog broja sačuvanih izvora koji mogu točno utvrditi bilo kakav redoslijed vladara te točnije dati neke informacije o njihovoj vladavini.

Prema prijašnjim istraživanjima K. Ryholt (1997.), T. Scheidera (2006.) i W. Gajetzkog (2009.) postoji mogućnost da su do sada sastavljene kronološke tablice ovog razdoblja prilično manjkave. Ryholt je već 1997. postavila teoriju o postojanju tzv. lokalne dinastije u Abidosu koja vlada dijelom Egipta paralelno s do sada poznatim dinastijama XVI. i XVII. iz Tebe te XV. dinastijom Hiksa na sjeveru. Ryholt je prije nekoliko godina predložila da se tebanske XVI. i XVII. dinastije spoje u jednu, a da se nova dinastija iz Abidosa postane nova XVI. dinastija.

Upravo nova otkrića iz Abidosa potvrđuje da je prof. Ryholt bila u pravu te će se u bližoj budućnosti morati napraviti nove revizije cijelog razdoblja. Otkriće faraona Senebkaya sada također smješta njihovu kraljevsku nekropolu u južnom Abidosu u području u antici poznato kao Anubisova planina.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.