Većina predmeta koji se čuvaju u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj uglavnom su sitni predmeti. U zbirkama dominiraju skarabeji, amuleti, šauabti, pločice od raznih materijala, nakit, znakovi plodnosti, statuete raznih božanstava, ali se također može naći i obuća, razni tipovi posuda, kanope, prikazi životinja te muške i ženske statue. Među brojnim predmetima moguće je također indentificirati veću zbirku kipova bogova (većinom prikazi Ozirisa i Izide), razne drvene i kamene stele s natpisima i slikovnim prikazima uglavnom pogrebnog karaktera, natpise na papirusu ili lanenim trakama i knjige mrtvih. Posebno treba izdvojiti sarkofage za ukop ljudskih i životinjskih ostataka, mumije te povoje mumija. Trinaest sfingi ili njihovih dijela, koja su se nekad nalazila u Dioklecijanovoj palači u Splitu, čine posljednju skupinu predmeta.
Staroegipatski predmeti, pristigli u razne muzejske ili privatne zbirke u Hrvatskoj, prema svome izvoru nabave mogu se podijeliti na:
1.) predmete staroegipatske provenijencije koji su nabavljeni iz svijeta preko posrednika ili donacijom.
2.) predmete pronađene na hrvatskom povijesnom prostoru uglavnom tijekom 19. ili 20. stoljeća. Ova vrsta materijala uglavnom je vezana uz pojavu i prisutnost staroegipatskih ili sinkretističkih kultova koji su se razvili u grčko-rimskom razdoblju. Oni su na naš prostor pristigli uglavnom putem posrednika (moreplovci, trgovci, vojnici) šireći nova vjerska shvaćanja na naš prostor. Ova vrsta predmeta najčešće su plod arheoloških istraživanja, a na današnji hrvatski prostor ponajviše je bila dopremljena u rimsko doba antike. Uvidom u inventarne knjige muzeja vidljivo je da su često ovi predmeti bili proglašavani falsifikatima, naročito tijekom druge polovice 19. stoljeća. Na temelju cijelokupne obrade i analize, koju su proveli naši znastvenici (P. Selem, I. Uranić, M. Tomorad), većina gore navedenih predmeta danas se smatra autentičnima.