Etruščanka suđenica
Nortia – etruščanska božica vremena, slučaja, sreće i sudbine, odnosno usuda. Etruščanska kultura i povijest do dan danas nisu potpuno objašnjena i otkrivena upravo zbog malog broja nalaza i zbog toga što etruščanski jezik nije dešifriran. A što se tiče Nortije, jedno je poznato da joj je bio posvećen veliki hram u Volsiniju, a specifičnost njezina kulta je ta što su Etruščani obilježavali, tj. proslavljali Novu godinu tako što su zabijali čavao (koji je ujedno bio i njezin atribut) u zid hrama i time su simbolično „zakucavali“ staru godinu.
Rimske suđenice
Rimska mitologija i religija zapravo ne donosi ništa značajnije novo. Rimljani asimiliraju božanstva od Grka, jedino im latiniziraju imena i neka obilježja orilagođavaju svojemu vremenu i geografskoj poziciji.
Rimljani su sudbinu nazivali „Parcae“ te su smatrali da im Parke određuju i kontroliraju sudbinu od rođenja do smrti, i smrtnicima i bogovima, koji su ih se bojali i poštivali ih. Jupiter je bio njihov zaštitnik i pomagao im u njihovom djelovanju.
Nona (grčki ekvivalent je Klota) je bila jedna od Suđenica te rimska božica trudnoće. Prela je nit života na svojoj preslici. Nona, čije ime znači „deveta“, se uglavnom zazivala od trudne žene koja se nalazila u devetom mjesecu trudnoće kada se dijete trebalo roditi. Najvjerojatnije je invokacija služila kao sreća i zaštita pri porodu. Ona je trebala određivati ljudski životni vijek pri obredu davanja imena novorođenom djetetu koji se zvao „dies lustricus“. Rok za davanje imena je bio osam dana za djevojčice, a devet dana za dječake.
Decima (grčki ekvivalent joj je Laheza) je bila rimska božica poroda i jedna od tri Parke. Njezina uloga je bila mjerenje niti života sa svojim štapom.
Morta (grčki ekvivalent joj je Atropa) je bila rimska božica smrti i najstarija od tri Parke. Ona je odgovorna za bol i smrt, te unaprijed posjećuje one kojima slijedi smrt kako bi ih upozorila o smrti i boli koji ih očekuju.