Najstariju prošlost Helade opisao je u djelu Povijest Peloponeskog rata povjesničar Tukidid (o. 455. – 400. g. pr. Kr.). Rodom je bio iz sela Halimunta nedaleko od Atene. Tukidid se ponajprije bavio proučavanjem peloponeskog rata u kojem je kratko i sam sudjelovao. U sljedećem tekstu moći ćete pročitati njegovo viđenje Helade prije rata Grka s Trojancima.

“Očito je, da sadašnja tzv. Helada nije bila u starini stalno naseljena, nego je prije bilo seoba, i pojedina su plemena lako ostavljala svoju zemlju, a silila su ih na to druga plemena, kad god ih je bilo više. Trgovine nije bilo, niti su se družili bez straha jedni s drugima ni po kopnu ni preko mora; uživali su svaki od svoga samo koliko su trebali za život, a obilja novaca nisu imali. Nisu ni obrađivali zemlju, jer je bilo nesigurno, kad će odakle drugi tko doći i oteti im je, pogotovo kad nisu imali utvrđenih mjesta. I držeći, da svagdje mogu nabaviti svakodnevnu nužnu hranu, nisu se teško dizali iz svojih sjedišta i poradi toga nisu imali ni moćnih velikih gradova ni ostale obrane. Najveće promjene stanovnika doživljavala je uvijek najplodnija zemlja, koja se sad naziva Tesalija, i Beotija i velik dio Peloponeza osim Arkadije, a od ostale zemlje što je bilo najbolje. Zbog plodnosti zemlje kod nekih se plemena razvijala veća moć, i među njima je dolazilo do razmirica, poradi čega su onda sami propadali, a ujedno su većma na njih navaljivala strana plemena. Atika je doista od davnine živjela bez buna zbog mršave zemlje i nastavali su je uvijek isti ljudi. Za tu tvrdnju i ovo je dosta jak dokaz, što se ostali gradovi zbog seoba nisu jednako povećali, jer su se iz ostale Helade najmoćniji ljudi, istjerani zbog rata ili bune, utjecali k Atenjanima kao na sigurno mjesto. Postajući građanima, odmah su još od starine povećali njihov grad mnoštvom ljudi, tako da su Atenjani kasnije osnovali naseobine i u Joniji, jer im Atika nije više bila dosta velika. … Heleni dakle, nazvani kako koji po gradovima, i koliko ih se međusobno razumijevalo, a koji su kasnije svi bili tako nazvani, ništa nisu izveli zajednički prije Trojanskog rata poradi slabosti i međusobne nepovezanosti.” (Tukidid, Povijest Peloponeskog rata, I, 2, 3 )

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko 300 znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, veći broj udžbenika i priručnika za osnovnu školu, gimnaziju i sveučilište, znanstvene knjige Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi (Zagreb: Barbat, 2003.), Staroegipatska civilizacija sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta (Zagreb: Hrvatski studiji, 2016.), Staroegipatska civilizacija sv. 2: Uvod u egiptološke studije (Zagreb: Hrvatski studiji, 2017.), Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom (Osijek: Arheološki muzej, 2019. s Marinom Kovač), Egypt in Croatia (Oxford: Archaeopress, 2019., s još sedam kolegica) i Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija staroegipatskom kulturom (Zagreb: Fakultet hrvatskih studija, 2020.). Urednik sam knjiga „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Saarbrücken: Lambert Academic Publishing, 2014.), „A History of Research into Ancient Egyptian Culture Conducted in Southeast Europe” (Oxford: Archaeopress, 2015.), Egypt 2015: Perpectives of research – Proceedings of the Seventh European Conference of Egyptologists (2nd-7th June 2015, Zagreb – Croatia) (Oxford: Archaeopress, 2017.) i Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta (Zagreb: Meridijani-Hrvatski studiji, 2018.). Bio sam glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica [www.croato-aegyptica.hr; 2004.-2014.], a trenutno sam urednik online povijesnog časopisa Stara povijest [www.starapovijest.eu]. Također sam osmislio web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.