U ovome trenutku gotovo je nemoguće odrediti točan broj staroegipatskih spomenika koji se čuvaju u raznim privatnim zbirkama. Većina ovih zbirka skrivena je od pogleda javnosti, a samo je dio registriran u Konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U razdoblju od 2002. do 2013. u nekoliko sam navrata pokušao doći do podataka o staroegipatskim spomenicima koji se čuvaju u privatnom posjedu, ali nažalost dobio sam tek neke naznake da takve zbirke postoje u raznim gradovima na području Hrvatske.
Kao što sam već naznačio u knjizi Egipat u Hrvatskoj (2003.) danas na području Hrvatske postoji nepoznat broj privatnih zbirki egipatskih starina. One se mogu podijeliti u dvije skupine: 1.) zbirke koje su danas uključene u zbirke raznih muzejskih institucija, 2.) zbirke koje fizičke osobe čuvaju u svojim privatnim, najčešće, kućnim kolekcijama. Zbirke koje se čuvaju u kućnim kolekcijama uglavnom su neobjavljene, nesistematizirane i nepoznate javnosti. Prema zakonu svaka privatna zbirka trebala bi biti prijavljena, pregledana i procijenjena, ali u praksi ovaj zakon ne fukncionira što sam mogao i sam primijetiti prilikom već navedenog obilaska Konzervatorskih odjela.
Kao što se može vidjeti iz predočenih tablica o vrsti i podrijetlu spomenika, koji se danas čuvaju u najvećim muzejskim institucijama u Hrvatskoj, uočljivo je da su upravo ove zbirke dobrim dijelom nastale putem brojnih donacija privatnih zbirki ili otkupom istih, a da su manjim dijelom muzeji došli u posjed tih predmeta putem arheoloških istraživanja.
U privatnom posjedu obitelji A. Domančića na otoku Hvaru čuva se pseudošauabti od neobojene pečene zemlje koji datira kasnim i helenističkim razdobljem staroegipatske povijesti (664. – 30. g. pr. Kr.). Predmet je pronađen na otoku Hvaru. Zbirka je publicirana u više navrata.
Obitelj Marović iz Splita danas čuva manju privatnu zbirku staroegipatskih kultnih predmeta koji su nekada pripadali obitelji Carrara-Bratanić. U zbirci se čuva šest kultnih predmeta koji dokumentiraju prisutnost staroegipatskih kultova na području srednje Dalmacije. Zbirka je publicirana u više navrata.
U posjedu Dražena Kovačića i Žarka Bošnjaka nalazila se 1991. velika zbirka s više od 500 staroegipatskih predmeta. Ovi privatni kolekcionari održali su lipnju 1991. izložbu svoje kolekcije u Muzeju Moslavine u Kutini. Na samoj izložbi bilo je predstavljeno oko stotinu predmeta egipatske kulture koji su kronološki pratili povijest Egipta od razdoblja Nagade do kasne antike. Tom prilikom bili su izloženi predmeti svakodnevne upotrebe, posmrtne maske, sitna plastika, amuleti, nakit, dijelovi sarkofaga i zavjetna stela. Prema posljednjim podacima koje imam, zbirka je prodana, a novi vlasnik mi je za sada nepoznat.
Prema informacija koja posjedujem samo na području Zagreba postoji više od dvadesetak većih i manjih privatnih zbirki staroegipatskih starina. Međutim, niti jedna od ovih zbirki nije nikada publicirana pa stoga nije poznata široj javnosti. Slične zbirke također postoje na području Požege, Siska i Splita.
Na temelju gore predočenih podatka i preliminarnih istraživanja u nekadašnjim regionalnim zavodima za zaštitu spomenika kulture Republike Hrvatske u privatnom posjedu moglo bi se nalaziti između 600 do 1000 staroegipatskih artefakata. Međutim, također postoji mogućnost da ta brojka prelazi i tisuću predmeta. Budući da zbirke u privatnom posjedu nisu pregledane, sistematizirane niti objavljene, autentičnost predmeta je upitna.