Moskovski papirus, pisan na hijeratskome pismu, baziran je na podacima iz 1800. p.n.e., a u njemu nalazimo zadatke vezane uz količinu radnika i posla, računanje plovidbe i stvari vezanih uz brodove te računanje količine hrane. Tu je i dio posvećen geometriji, posebice trokutu, površinama i volumenima, posebice piramida i sličnih tijela. Drugi je bitan papirus mlađi Rhindov papirus iz drugoga međurazdoblja Egipta i bavi se algebarskim problemima i geometrijom. Pregršt je dijelova vezanih uz geometrijska tijela i likove, a poseban je dio posvećen i razlomcima.
Egipćani su brojeve gradili pomoću sljedećih znakova:
Princip je pisanja brojeva jednostavan – samo ponovimo znak koliko nam treba, npr. 7 je 7 crtica, obično lijepo grupiranih 
. Manji se znakovi obično grupiraju po dva, dok duguljasti stoje sami, a ako mali znak ne možemo ni s čim grupirati, ostavimo ga samoga, centriranoga. Dalje, brojevi 13, 456 i 1339 bili bi – tako da prvo pišemo veće brojeve – 
, potom 
te 
.
Egipćani su brojeve množili tako da su posjedovali tablice množenja s dva. Primjerice, želimo pomnožiti 34 i 5. Napišemo prvi faktor 34 i udvostručujemo ga tako da to činimo isto i s druge strane, ali da krenemo od jedan. U drugome slučaju ne smijemo doći dalje od prvoga faktora:
34 – 1
68 – 2
136 – 4
S druge strane stali smo kod 4 jer bismo udvostručavanjem 4 došli do 8, a to je više od našega drugoga faktora 5. Sad na desnoj strani moramo naći pribrojnike koji će zajedno zbrojeni dati naš drugi pribrojnik 5 – to su 1 i 4. Podebljamo te retke i zbrojimo ono što je s lijeve strane: 34 + 136, a to je 170.
Analogno su se brojevi i dijelili. Primjerice, podijelimo 54 sa 7. Počinjemo pisati s djeliteljem 7, a s druge strane opet krenemo s 1 i udvostručavamo:
7 – 1
14 – 2
28 – 4
Nećemo udvostručavati više lijevu stranu jer bismo dobili 88, a to je više od našega djeljenika 54. Sad trebamo od djeljenika oduzimati tu lijevu stranu sve dok više ne možemo oduzimati, odnosno dok smo u zoni pozitivnih brojeva. Dakle: 54 – 28 = 26, 26 – 14 = 12, 12 – 7 = 5. Na taj smo način dobili ostatak. Potom brojevi koje smo dijelili, u ovome slučaju to su sva tri retka, zacrnimo i zbrojimo desnu stranu. S desne strane dobivamo 7. Konačno je rješenje da je 54 podijeljeno sa 7 = 7 cijelih i 5 ostatka.
U egipatskim se tekstovima za zbrajanje obično rabio znak 
, koji bi se okrenuo kad bi se radilo o oduzimanju. S obzirom na to da se egipatski jezik mogao pisati u svim smjerovima, obično nam okrenutost životinja i ljudi daje znak da tekst čitamo u smjeru u kojemu oni gledaju, a to vrijedi i za matematičke tekstove.