Aleksandar Veliki je početkom 333. g. pr. Kr. zauzeo Gordij, prijestolnicu Frigije. Njemu su pokazali bojna kola legendarnog osnivača grada, kralja Gordija. Za rudo kola drenovim je likom u obliku višekratno zapletena čvora sa skrivenim krajem bio vezan jaram. Vjerovalo se da će onaj tko razmrsi čvor postati gospodar Azije. Pišući o Aleksandru Velikom povjesničar Plutarh je u Usporednim životopisima donio priču o gordijskom čvoru.
…zauzevši i grad Gordij, za koji se priča da je postao sjedište drevnog Mide, vidje kola o kojima se mnogo govorilo, čvrsto vezana drenovim likom i ču o tome priču, u koju vjeruju barbari, da je onome tko razriješi čvor suđeno da postane kraljem svega svijeta Većina autora, dakle, kaže, kako su krajevi čvora bili skriveni i zapleteni toliko mnogo puta između sebe zamršenim zavojima, da je Aleksandar, ne znajući kako da ga razriješi, rasjekao uzao mačem i da su se iz njega tako rasječena pomolili mnogi završeci. Ali Aristobul veli da ga je on sasvim lako razvezao izvadivši iz rude drveni klin koji je držao skupa jarmeni remen i onda pažljivo izvukavši jaram.” (Plutarh, Usporedni životopisi, III, Aleksandar, 18)