Vrlo su rijetka vrela koja govore o životu i vladavini osnivača akadske države Sargona I. (o. 2340. – 2284. g. pr. Kr.). Podaci o njegovu životu ostali su zabilježeni samo u mitovima i legendama zapisanima klinastim pismom. Jedan od razloga malobrojnosti izvora koji svjedoče o Sargonovu životu je činjenica što njegova prijestolnica Agada (Akad) ni do danas nije otkrivena. Grad je bio osvojen potkraj 3. tisućljeća pr. Kr., a ubrzo je napušten. Budući da na njegovom mjestu nije osnovano novo naselje istoga imena, teško je utvrditi gdje se grad točno nalazio.

Legenda o Sargonu sačuvala se u starobabilonskoj verziji. Ona nam daje rijetke podatke o njegovu životu. Zabilježeno je da je rođen u dolini Eufrata i da nije poznavo oca i majku. Njegova ga je majka kao novorođenče stavila u košaru obloženu bitumenom i pustila niz rijeku, prepustivši ga njegovoj sudbini. Odgojili su ga nepoznati svećenici, a u mladosti je radio kao vrtlar u hramu božice Ištar. Pločica na kojoj je zapisana ova legenda nije sačuvana u cjelosti, pa su detalji o njegovom kasnijem životu i smrti ostali nepoznati. Iz drugih posrednih izvora poznato je da je dugo vladao crnoglavim narodom, kako su sebe nazivali drevni Sumerani. U raznim varijantama Legende o Sargonu sačuvane su tri dužine njegove vladavine (4? g.; 44 g, 56 g.). Vlast Agada (Akada) proširio je na sjeverna i južna područja pokorivši gradove Uruk, Ur, Lagaš i područja sve do obala Sredozemlja.

Ja sam Sargon, moćni kralj, kralja Agada.

Moja majka je bila svećenica, za oca svoga nisam znao,

Brat moga oca volio (živio) je u brda(-ima)

Moj je grad Azupiranu, koji se smjestio na obali Eufrata.

Moja majka, svećenica, zatrudni i u tajnosti me rodi.

Smjesti me u košaru od trstike zalijepivši vrata smolom.

Pusti me u rijeku koja me nije prekrila.

Rijeka me uzdigla i nosila do vodonoše Akija.” (usporedi: Stari zavjet, Izlazak 21-3)

“Vodonoša Aki posinio me i odgojio,

vodar Aki postavi me svojim vrtlarom.

Dok sam bio vrtlar Ištar mi podari svoju ljubav,

i za četrdeset i ? godine kraljevstvom sam vladao.

Crnoglavim ljudima sam kraljevao i upravljao;

moćne sam planine s brončanim sjekirama osvojio,

popeo sam se na viša područja,

a nižim područjima sam prolazio.

Pomorske krajeve opsjedao sam triput …

iz mog grada Agade.”

(tekst je dijelom nečitak ili se ponavlja u malo izmijenjenoj varijanti).

(Legenda o Sargonu; ANET 119, 1-30)

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.