Hamurabijev zakonik najglasoviti je zakonik naroda Staroga istoka. Babilonski kralj Hamurabi (1792.- 1750. g. pr. Kr.) ga je dao uklesati na kamenu stelu od diorita visine 2,62 m i objaviti narodu pri kraju svoje duge vladavine. Na vrhu stele prikazan je kralj kako stoji pred bogom Šamašom, zaštitnikom pravde, koji ga je pri sastavljanju propisa nadahnuo božanskom mudrošću. Uvodni tekst govori da su ga bog mudrosti Ea i Marduk poslali na zemlju da bi na njoj uspostavio red i mir. Zakonik sadrži 282 propisa od kojih dio nije sačuvan u cjelosti. Stelu su u Suzi otkrili francuski arheolozi 1901. g. Donosimo neke propise:

            “Čl. 1 Ako čovjek optuži čovjeka i okrivi ga za ubojstvo, pa to ne dokaže, neka se optužitelj ubije.

            Čl. 3 Ako čovjek u parnici lažno svjedoči, pa rečeno ne dokaže, neka se čovjek ubije ako se u parnici radi o životu.

            Čl. 6 Ako čovjek ukrade hramovnu ili dvorsku imovinu, neka se ubije; i onaj tko je od njega primio ukradenu imovinu, neka se ubije.

            Č. 8 Ako lopov nije u mogućnosti da ukradeno nadoknadi, da se ubije.

            Čl. 21 Ako čovjek iskopa jamu i kroz nju provali u kuću, neka se pred njom ubije i u nju zatrpa.

            Čl. 22 Ako čovjek počini razbojstvo i bude uhvaćen, neka se ubije.

            Čl. 142 Ako žena čovjeka koja živi u njegovoj kući odluči napustiti ga da bi se posvetila poslovima i tako zapusti svoju kuću i ponizi svoga muža da se to dokaže; ako njezin muž odluči da je otjera, otjerat će je i ništa joj nije dužan dati na ime otpremnine. Ako je njezin muž nije odlučio otjerati i oženio se drugom ženom, prva žena može ostati u kući svoga muža kao robinja.

            Čl. 195 Ako sin udari oca, da mu se odsječe ruka.

            Čl. 196 Ako čovjek izbije oko pripadniku imućnije klase, da se izbije njegovo oko.

            Čl. 229 Ako graditelj čovjeku sagradi kuću, ne uradi je čvrsto i kuća se koju je sagradio sruši, pa usmrti vlasnika kuće, taj graditelj da se ubije.

            Čl. 282 Ako rob svojemu gospodaru kaže: Ti nisi moj gospodar, njegov gospodar treba dokazati da je to njegov rob i neka mu odsiječe uho.”

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.