Niniva je najstariji asirski grad i prijestolnica Asirskog kraljevstva. Njezini ostatci smješteni su na istočnoj obali Tigrisa u blizini grada Mosula u današnjem Iraku. Najstarije naselje na njenom području nastalo je oko 6000. g. pr. Kr., a važnije gradsko naselje postaje u doba akadske države. Svoj vrhunac grad dostiže u vrijeme nove asirske države. Najznačajnije građevine Ninive izgrađene su za vladavine Asurbanipala II. (669. – 629. g. pr. Kr.). On je u gradu izgradio lijepu novu palaču, hram božice Ištar i veliku knjižnicu. U knjižnici je sakupio više od 20 tisuća pločica s klinastim pismom na kojima su sakupljeni tekstovi prepisani iz svih krajeva njegove velike države. Grad su 612. g. osvojile i razorile ujedinjene vojske Babilonaca i Medijaca nakon čega grad gubi na važnosti.

Arheološka istraživanja njegovih ostataka započela su dvadesetih godina 19. st. Otkriće knjižnice Asurbanipala II. jedno je od najznačajnijih arheoloških otkrića na prostor Starog Istoka. Knjižnicu je otkrio Sir Henry Layard tijekom iskopavanja u Ninivi u razdoblju od 1845. i 1851. g. Pločice s klinastim pismom kasnije je otpremio u Britanski muzej u Londonu gdje se i danas čuvaju.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.