Povijest
Sredinom listopada 2013. navršila se jedanaesta obljetnica otvaranja nove aleksandrijske knjižnice. Izgrađena pod patronatom gospođe Mumarak, supruge bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Bibliotheca Alexandrina postala je tijekom proteklog desetljeća središnja kulturna institucija Arapske Republike Egipta.
Realizacija projekta izgradnje nove knjižnice odvijala se kroz gotovo trideset godina. Bibliotheca Alexandrina zamisao je dvojice egipatskih akademika sa Sveučilišta u Aleksandriji koji su 1974. godine došli na ideju gradnje nove knjižnice s ciljem revitalizacije povijesne prijestolnice helenističke i antičke kulture. Dobivši potporu gradskih i državnih institucija cijeli je projekt osamdesetih godina 20. stoljeća došao pod okrilje UNESCO-a. Simbolični kamen temeljac postavljen je daleke 1988. godine. Godinu dana kasnije za model buduće zgrade izabran je originalni i moderni dizajn norveškog arhitekta Snohetta. Godine 1990. u Asuanu je održana konferencija vodećih ljudi projekta na kojoj su postavljene temeljne smjernice izgradnje i način financiranja. Tijekom same konferencije za izgradnju knjižnice bogate arapske izvoznice nafte predvođene Saudijskom Arabijom i Irakom donirale su oko 65.000.000 $. Sama izgradnja trajala je više od deset godina tijekom kojih je uloženo oko 200.000.000 $.
Otvaranje
Bibliotheca Alexandrina službeno je otvorena 16. listopada 2002. godine. Tijekom ceremonije otvaranja egipatski predsjednik Hosni Mubarak pozvao je oko tri tisuće okupljenih uglednika i državnih predstavnika na mir i razumijevanje među narodima svijeta. Među nazočnim uzvanicima bio je i tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je tom prilikom novootvorenoj knjižnici poklonio oko dvije stotine hrvatskih knjiga. Mnoge svjetske televizijske postaje pratile su ceremoniju otvaranja. Novinska i televizijska izvješća koja su tada pratila cijeli događaj označile su otvaranje Bibliothecae Alexandrine najznačajnijim kulturnim događajem novog doba, a samu knjižnicu kao lučonošu znanja čitavog čovječanstva.
Smještaj i izgled
Današnja zgrada knjižnice izgrađena je na prostoru na kojem je posljednja egipatska dinastija Ptolemejevića (305. – 30. g. pr. Kr.) izgradila svoje palače i nedaleko od mjesta na kojem je nekoć vjerojatno stajao slavni aleksandrijski Muzej (Mūseĩon) i Knjižnica (Bibliotheca). Moderno dizajnirana, Bibliotheca Alexandrina izgrađena na jedanaest katova u obliku velikog diska promjera 502 metra okrenuta je prema Sredozemnom moru. Središnja kružna krovna konstrukcija, napravljena od stakla i metala, okrenuta je prema izlazećem suncu na istoku, a na okolnoj površini od sivog granita ispisani su tekstovi brojnih naroda svijeta. Kako bi se dodatno osigurala čvrstoća cijele zgrade izrađeni su 12-metarski temelji. Unutrašnjost velike središnje čitaonice ukrašena je sa šest stotina stupova koji su dizajnirani u obliku staroegipatskih hramskih stupova. Prirodno sunčevo svijetlo prodire kroz staklenu kupolu što daje poseban doživaljaj ugođaj u knjižnici.
Težnje i sadržaji
Nova aleksandrijska knjižnica trenutno teži da bude svjetski prozor u Egipat i obratno, vodeća institucija digitalnog doba i središnje mjesto učenja, tolerancije, dijaloga i razumijevanja među svim narodima svijeta. Novoizgrađeni kompleks Bibliothecae Alexandrine više je od obične knjižnice. On obuhvaća središnju knjižnicu u kojoj se trenutno čuva nekoliko milijuna knjiga; Internet centar i arhiv; šest specijaliziranih knjižnica: za audio-vizualne materijale, djecu, mlade, mikrofilmove, rijetke knjige i posebne zbirke; tri muzeja: Muzej starina, Muzej rukopisa, Muzej znanosti; Planetarij; Exploratorium za dječje izložbe; dvije stalne izložbe; šest art galerija za privremene izložbe i centar za konferencije koji može primiti nekoliko tisuća ljudi. Kao sastavni dio aleksandrijske knjižnice djeluje sedam istraživačkih instituta za rukopise, dokumentaciju baštine, kaligrafiju i pismo, informacijske znanosti, sredozemne i aleksandrijske studije, umjetnički centar, znanstvena istraživanja i centra za rasprave. Središnja knjižnica namijenjena je svim čitateljima i istraživačima starijim od osamnaest godina. Knjižnica za mlade namijenjena je uzrastu od šest do dvanaest godina.
Radno vrijeme i kapacitet knjižnice
Bibliotheca Alexandrina otvorena je svakoga dana osim utorka i službenih praznika svim korisnicima i turistima. Cijena normalne godišnje članarine iznosi 60 egipatskih funti, a za studente 30 egipatskih funti. Za zbirke knjiga, čije je prikupljanje započelo 1990. do 2002. godine, prikupljeno je oko 250.000 naslova. Predviđeni maksimalni kapacitet knjižnice je 8.000.000 knjiga. Među uglednicima koji su prisustvovali otvaranju knjižnice bio je i papa koptske ortodoksne crkve Shenouda III. koji je tom prilikom pozvao brojne svjetske muzeje da daruju novoj aleksandrijskog knjižnici rijetke kršćanske rukopise i drevne kopije Biblije.
Muzej starina
Muzej starina (Bibliotheca Alexandrina Antiquities Museum) prvi je svjetski arheološki muzej koji je smješten unutar neke knjižne institucije. Njegovu izgradnju potakla je gospođa Suzanne Mubarak prilikom jednog od brojnih posjeta novoj knjižnici tijekom njezine izgradnje, a njene ideje je razradio odbor arheoloških stručnjaka. Sam muzej obuhvaća brojne predmete vezane uz egipatsku povijest od faraonskih razdoblja do arapske epohe (o. 3100. – g. pr. Kr. do 642. g.). U muzeju je izloženo 1079 predmeta, a njihov najveći broj vezan je uz egipatsku povijest helenističkog (332. – 30. g. pr. Kr.), rimskog (30. g. pr. Kr. – 395. g.) i koptskog razdoblja (od 3. st.). Izgradnju muzeja pomogla je Grčka vlada (Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo kulture) i odbor grčko-egipatskog prijateljstva. Muzej je dizajnirao egipatski arhitekt dr. Hussein Shaboury, a za odabir predmeta zaslužan je egipatski povjesničar dr. Moustafa El Abadi i grupa stručnjaka Vrhovnog vijeća za starine.
Muzej rukopisa
U depoima Muzeja rukopisa (Bibliotheca Alexandrina Manuscript Museum) čuva se oko šest tisuća rijetkih drevnih rukopisa, oko tisuću dvjesto rijetkih knjiga i veći broj starih karata. Među njima se posebno ističe rukopis Kurana koji je ispisao Hijira ukrašen crtežima biljaka i lišća, prvo izdanje Novog zavjeta koje je Johannes Gutenberg tiskao u Njemačkoj 1456. godine i nekoliko kaligrafski ispisanih kopija Kurana iz otomanske epohe. U muzeju se također čuva golema zbirka arhivskog materijala iz čijeg fundusa treba posebno izdvojiti arhiv Društva Sueskog kanala. U sklopu muzeja izloženo je dvanaest primjeraka grčko-rimskog novca kao primjer razvoja kovanica. Sobe u kojima se čuvaju stari rukopisi opremljene su posebnom opremom prema specifičnim standardima čuvanje određene razine vlage i čistoče zraka koja omogućuje čuvanje rukopisa za naredna stoljeća.
Budućnost
Sva dosadašnja ulaganja, težnje preuzimanja uloge slavne antičke knjižnice i rezultati tijekom protekle dvije godine potvrđuju da je Bibliotheca Alexandrina već postala vodeća kulturno-znanstvena institucija moderne tromilijunske Aleksandrije i AR Egipta te jedno od najznačajnijih kulturnih središta u svijetu. Stoga preporučujemo svakom putniku namjerniku koji se nađe u Aleksandriji da posjeti ovaj biser moderne arhitekture i zaviri u njene čarobne odaje u kojima ima za svakog ponešto.