Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija.
Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih sku
U ovome trenutku gotovo je nemoguće odrediti točan broj staroegipatskih spomenika koji se čuvaju u raznim privatnim zbirkama. Većina ovih zbirka skrivena je od pogleda javnosti, a samo je dio registriran u...
Početke zanimanja za egipatske starine na našem prostoru treba tražiti u razdoblju ranog novog vijeka kada su naši nepoznati putnici i pomorci vjerojatno boravili u Egiptu odakle su donijeli vrijedne...
U Hrvatskoj se čuva oko 5000 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. godine. Najveći broj nalazi ih se u posjedu gradskih i...
Šauabti figure važan su element egipatskog kulta mrtvih i pogrebnih rituala. Kako su se u doba ptolemejske i rimske vladavine Egiptom razni egipatski kultovi (Amon-Jupiter, Harpokrat, Hathor, Horus, Izida,...
Tijekom ljeta 1899. g. učitelj Josip Rehorić primijetio je neobični nalaz pepela ispod naslaga pijeska u spilji na Hušnjakovom brdu pokraj Krapine u blizini rijeke Krapinice. Ubrzo je svoje otkriće...
Najstariji čovjekovi preci tražili su stalnu zaštitu od prirodnih sila i raznih grabežljivaca. Zaštitu su najčešće nalazili u prirodnim zaklonima - pećinama. Njih su s vremenom ograđivali obrambenim...
Najstariji čovjekovi preci bili su isprava sakupljači hrane. Osnovni izvor prehrane bili su im plodovi raznih biljaka koje su brali ili prikupljali na tlu. Oko 2 mil. g. pr. Kr. praljudi su počeli loviti...
Na Odjelu za povijest Hrvatskih studija od 13. do 17. 4. 2014. gostovat će izv. prof. Danijela Stefanović s Odelenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Kolegica Stefanović član je Međunarodnog...
Međunarodni znanstveni skup "Stoljeće hrabrih: Arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika" održat će se u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice...
Na prostoru jugoistočne Europe povijest staroga Istoka i staroga Egipta istražuje se od sredine 19. stoljeća. U nekim državama jugoistočne Europe povijest ovoga područja gotovo da se nije istraživala...