Nakon dvije godine restauracije, Villa Misterija je ponovno otvorila svoja vrata mnogobrojnim posjetiteljima koji su nestrpljivo čekali završetak radova kako bi mogli svjedočiti novom sjaju jedne od najpoznatijih vila u Pompejima.

Vila je otkrivena davne 1909. godine ispod 30-metarskog vulkanskog pepela, nakon katastrofalne erupcije Vezuva 79. g. pr. Kr. Već prilikom početnih iskapanja, arheolozi su uvidjeli kako su prekrasne freske, mozaici i podovi vile u velikoj opasnosti zbog opasnosti koje su stalno prijetile – sunce, vjetar, kiša i vlaga, potresi. Istovremeno se s nastavkom iskapanja ostatka vile krenulo s njezinom konzervacijom. Vila je u cijelosti iskopana tek nakon dvadeset godina.

Izgrađena u 1. st. pr. Kr. na lokaciji udaljenoj 400 m sjeverno od glavnog ulaza u Pompeje, vila je pokrivala površinu oko 40.000 m2, a sadržavala je oko 60 soba. Vila je bila višefunkcionalna- istovremeno je bila luksuzni dom i poljoprivredno gospodarstvo gdje je postojala mala vinarija, kuhinje, kupelji i vrtovi. No, zasigurno je najpoznatija po svojim freskama, mozaicima i skulpturama koje su krasile brojne sobe od kojih je najznačajnija ona crvena po kojoj je villa i dobila ime – „soba misterija“. Arheolozi pretpostavljaju kako se zapravo radilo o tricliniumu – rimskoj blagovaonici s trima ležaljkama raspoređenima oko triju strana kvadratnoga stola. Ukućani i njihovi gosti jeli su u poluležećem položaju, oslonjeni na jastuke, a na svakoj je ležaljci bilo mjesta za tri osobe. Freske prikazuju neobični obred, za koji povjesničari vjeruju da je predstavljao bakanalije, odnosno misterijsku inicijaciju žene u kult boga Dioniza (Bakha).

Rani konzervatorski radovi sastojali su se u fizičkom otklanjanju fresaka, učvršćivanju zidova na kojima su se nalazile, te njihovo  ponovno „ljepljenje“ na zidove. Također, na same freske se često nanosio vosak pomiješan s uljima kako bi se sačuvali pigmenti boje. Nažalost, naneseni vosak je također i fiksirao vlagu i time dodatno uništio freske. Tijekom 2013. godine s potporom fondova EU i talijanske vlade, ministarstvo kulture Italije je odobrilo veliki restauracijski projekt ville. Jedan od glavnih restauratora Stefano Vanacore, ističe kako su uz pomoć neinvazivnih modernih tehnika kao što su ultrazvuk, radar, termalne kamere, kemijske tekućine (akrilna smola razrijeđena u deioniziranoj vodi), laserima te dronskim snimkama (3D snimke ville)  uspjeli udahnuti novi život freskama. Daljnji restauratorski radovi na ostalim lokalitetima u Pompejima se nastavljaju.