Najstariji čovjekovi preci tražili su stalnu zaštitu od prirodnih sila i raznih grabežljivaca. Zaštitu su najčešće nalazili u prirodnim zaklonima – pećinama. Njih su s vremenom ograđivali obrambenim zidom od naslaganog kamenja i grana drveća zbog dodatne zaštite od divljih životinja, nevremena i pripadnika drugih ljudskih zajednica.

Međutim, praljudi su još od najstarijih vremena gradili i razne oblike nastambi od drveta, šiblja i koža životinja. Prve takve nastambe izrađene ljudskom rukom otkrivene su u blizini Nice u Francuskoj. Datiraju se između 450 i 380 tisuća g. pr. Kr. Jedna od njih bila je izrađena od šiblja, a zbog dodatne zaštite bila je okružena većim i manjim kamenim blokovima. U jednoj pećini nedaleko od Nice pronađeni su ostaci nastambe slične šatoru koju su pokrivale kože životinja.

Neandertalski pračovjek je na prostoru središnje Europe gradio razne oblike nastambi od drveta i kože životinja. Prvo su iskopali rupe u zemljištu. Zatim bi iznad rupe napravili konstrukciju od grane drveća koje bi potom prekrili šibljem, granama drveća i kožama.

Potkraj starijeg kamenog doba naši su preci počeli izrađivati nastambe nalik na šatore američkih Indijanaca. Prvo bi postavili drvenu konstrukciju od štapova oko kojih bi razapeli kože životinja. Ponekad su podizali i veće nastambe na čijim su krajevima podizane građevine slične šatorima.

Preteča koliba pojavila se prvi puta početkom srednjeg kamenog doba. Sastojala se od drvene konstrukcije koju je pokrivalo šiblje i grane drveća umjesto koža životinja.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.