U Hrvatskoj se čuva oko 5000 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskog razdoblja Badari do arapskog osvajanja Egipta 642. godine. Najveći broj nalazi ih se u posjedu gradskih i područnih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a nepoznati broj čuva ih se i u privatnim zbirkama.

Procjene broja predmeta, koje se čuvaju u muzejskim institucijama, temelje se na četiri osnovna istraživanja koje je sam proveo  u razdoblju od 1999. do 2014. godine.

1.) Magistarski rad Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima.

U sklopu rada na magisteriju počeo sam istraživati staroegipatske zbirke u Hrvatskoj te sam na temelju uvida u inventarne knjige muzeja došao do brojke od oko 3000 predmeta koji se čuvaju u Hrvatskoj. Rezultati ovog istraživanja prvi su put javno izloženi na međunarodnoj konferenciji Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija koja je od 10. do 12. prosinca 2001. g. održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2.) Knjiga Egipat u Hrvatskoj.

U razdoblju od prosinca 2001. do zime 2002. godine proširio sam istraživanja koja sam započeo tijekom izrade magistarskog rada te sam ih izložio u knjizi koja je tiskana potkraj lipnja 2003. godine. Tad sam procijenio da se u muzejskim institucijama u Hrvatskoj čuva 3561 predmet staroegipatske provenijencije. Broj predmeta koji se čuvaju u privatnim zbirkama tad je bio procijenjen s više od 500 predmeta.

3.) Projekt Croato-Aegyptica Electronica i doktorska disertacija Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskih zbirkama u Hrvatskoj.

Već tijekom rada na magisteriju, a kasnije i prilikom pripreme knjige, došao sam na ideju da se osmisli projekt koji bi istražio sve staroegipatske zbirke u Hrvatskoj, cjelovito analizirao predmete, obradio ih i upisao u jedinstvenu bazu podatka koja bi bila dostupna svim znanstvenicima i istraživačima putem Interneta. Projekt je tijekom 2002. i 2003. godine dobio podršku gotovo svih muzejskih institucija u kojima se čuvaju staroegipatske starine te je kao takav imao uvid u inventarne knjige muzeja. Kao voditelj projekta u razdoblju od 2002. do kraja 2004. godine istražio sam muzejske zbirke raznih gradskih i regionalnih muzeja te sam došao do zaključka da se samo u muzejskim institucijama u Hrvatskoj čuva vjerojatno najmanje 4039 predmeta. Postoji mogućnost da se u muzejskim depoima već istraženih muzeja, ali i u drugim gradskim i područnim muzejima nalaze neobjavljeni staroegipatski predmeti o kojima za sad nemam nikakvih spoznaja.

4.) Knjiga Staroegipatska civilizacija, u pripremi za tisak (2014.).

U periodu od 2009. do 2014. nastavio sam istraživanja staroegipatskih zbirki u Hrvatskoj te sam u proljeće i ljeto 2013. izvršio reviziju svih do tada poznatih zbirki. Prilikom same revizije utvrđeno je da je dio predmeta zagubljen, te dio do sada nepoznate i nepublicirane građe. Prema najnovijim istraživanjima u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj se trenutno čuva između 3947 i 3978 predmeta u 28 muzejskih institucija.

Pitanje broja predmeta koji se čuvaju u privatnom posjedu još uvijek ostaje otvoreno. Uvidom u registre koji se nalaze u Konzervatorskim odjelima koji djeluju u sklopu Ministarstva kulture Republike Hrvatske došao sam do zaključka da bi se u privatnim zbirkama mogli nalaziti oko 1000 staroegipatskih predmeta. To bi značilo da se trenutne procjene ukupnog broja predmeta kreću oko brojke od 5000 predmeta čime Hrvatska prednjači na cijelom prostoru Jugoistočne Europe.

 

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.