Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu Vrijeme trajanja:  28. ožujak – 29. lipanj 2014. Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Slavonije Osijek, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Autori: Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, Tomislav Hršak, Muzej Slavonije Osijek, Rajna Šošić-Klindžić, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tehnička izvedba postava: Slađana Latinović, Vedran Mesarić, Tehnička služba AMZ: Robert Vazdar, Ivan Troha, Damir Zbukvić, Srećko Škrinjarić, Ivan Fakleš Vizualni identitet: MIT Dizajn Studio Animacije: Jasmin Klindžić, dio preuzet iz stalnog postava prapovijesti Muzeja Slavonije Osijek, autor Marin Balaić, MIT Dizajn Studio Posuditelji građe: Arheološki muzej u Zagrebu, Geoarheo d.o.o., Gradski muzej Bjelovar, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Nova Gradiška, Gradski muzej Požega, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Virovitica, Institut za arheologiju, Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Moslavine Kutina, Muzej Slavonije Osijek, Muzej Turopolja, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zavičajni muzej Stjepana Grubera Vrsta: arheološka, tematska, studijska Korisnici: sve kategorije posjetitelja Opseg: 314 predmeta Tema: Želja autora je prikazati prva trajna naselja na području sjeverne Hrvatske i naglasiti njihovu međuovisnost i komunikaciju s ostalim dijelovima europskog kontinenta te kontinuitet naseljavanja, od prvih sjedilačkih zajednica koje su živjele od poljoprivrede i zemlje na kojoj žive.

Izložbom se žele prikazati svi aspekte života neolitičkog čovjeka kroz razdoblje od približno 2000 godina, od pojave prvih trajnih naselja i zemljoradničkih zajednica na ovome prostoru, kroz razne aspekte njihovog života poput izrade predmeta za svakodnevnu upotrebu, ukrašavanja tih istih predmeta, načina organizacije naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanje sirovina te zagrobnoga života te prikazom najreprezentativnijih predmeta neolitičkih kultura koje su obitavale na prostoru sjeverne Hrvatske (starčevačka, korenovska, sopotska, lenđelska i vinčanska).

Gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu obilježilo je mlađe kameno doba i neolitičke zajednice koje su naslijedile lovno – sakupljačke zajednice u 7. i 6. tisućljeću  pr. Kr. Klimatske promjene, kao što su ublažavanje oštre kontinentalne klime, porast oborina i temperature, otapanje leda kao i nestanak velikih životinja te širenje šuma, dovele su do značajne promjene u načinu života na ovim prostorima. Vještina uzgoja žitarica i uzgajanje rasplodnih životinja u Europu stigli su s Bliskog istoka iz područja znanoga kao „plodni polumjesec“. Jedno od još neriješenih pitanja je jesu li te inovacije pristigle zajedno s novom populacijom ili su bile prenošene modelom prijenosa informacije i tehnologije. Posljedica gospodarstva zasnovanoga na poljoprivredi jest sjedilački način života i izgradnja trajnih nastambi. Porast populacije uzrokovao je i potrebu za kolonizacijom novih obradivih površina. U potrazi za novim obradivim površinama, neolitičke populacije su se u „valovima“ kretale sve dalje na sjever i pritom dolazile u kontakt s lovno – sakupljačkim zajednicama s kojima su razmjenjivale znanje i tehnologiju u procesu koji danas nazivamo neolitizacija. Jedan od takvih valova stigao je na područje istočne Hrvatske (Slavonija, južni dio Baranje i zapadni Srijem) na prelasku iz 7. u 6. tisućljeće pr. Kr. Promjene nastale prelaskom na neolitički način života, utjecale su i na svakodnevni život te materijalnu i duhovnu kulturu. Intenzivna poljoprivreda i krčenje šuma, doveli su do masovne upotrebe glačanoga kamenog oruđa poput dlijeta, sjekira i tesli, dok je potreba za skladištenjem i pripremanjem poljoprivrednih proizvoda dovela do masovne proizvodnje keramičkih posuda.

Za predstavljanje dijela izložaka bit će korištena napredna tehnologija tzv. proširene stvarnosti (eng. “augmented reality”) koja će posjetiteljima s pametnim telefonima i tabletima omogućiti istovremeni prikaz dodatnih virtualnih sadržaja i fizičkih izložaka koje upravo promatraju.

http://www.amz.hr/naslovnica/virtualna-setnja/povremene-izlozbe/2014/darovi-zemlje.aspx

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko 300 znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, veći broj udžbenika i priručnika za osnovnu školu, gimnaziju i sveučilište, znanstvene knjige Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi (Zagreb: Barbat, 2003.), Staroegipatska civilizacija sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta (Zagreb: Hrvatski studiji, 2016.), Staroegipatska civilizacija sv. 2: Uvod u egiptološke studije (Zagreb: Hrvatski studiji, 2017.), Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom (Osijek: Arheološki muzej, 2019. s Marinom Kovač), Egypt in Croatia (Oxford: Archaeopress, 2019., s još sedam kolegica) i Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija staroegipatskom kulturom (Zagreb: Fakultet hrvatskih studija, 2020.). Urednik sam knjiga „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Saarbrücken: Lambert Academic Publishing, 2014.), „A History of Research into Ancient Egyptian Culture Conducted in Southeast Europe” (Oxford: Archaeopress, 2015.), Egypt 2015: Perpectives of research – Proceedings of the Seventh European Conference of Egyptologists (2nd-7th June 2015, Zagreb – Croatia) (Oxford: Archaeopress, 2017.) i Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta (Zagreb: Meridijani-Hrvatski studiji, 2018.). Bio sam glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica [www.croato-aegyptica.hr; 2004.-2014.], a trenutno sam urednik online povijesnog časopisa Stara povijest [www.starapovijest.eu]. Također sam osmislio web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.