Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija.
Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica.
Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća.
Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Jerihon je jedan od najstarijih znanosti poznatih naselja iz kojeg se formirao grad. Razvio se na području Palestine već oko 10 tisuća g. pr. Kr. kada su u njemu živjeli lovci srednjeg kamenog doba....
Mit o općem potopu svijeta jedan je od najraširenijih poznatih mitova. Poznaju ga gotovo svi narodi svijeta: od Južne i Sjeverne Amerike preko Europe do područja Starog istoka. Vjerojatno mitske priče o...
Babilon je bio najveći grad Starog Istoka. Za vrijeme Nebukadnezara II. (o. 605. – o. 562. g. pr. Kr.) u gradu su podignute brojne građevine te je opasan debelim zidinama. Od devet gradskih vrata...
Piramide u Egiptu su jedino od sedam čuda Starog svijeta koje je ostalo sačuvano i u čijim ljepotama još uvijek uživaju brojni turisti. Egipatski su vladari gradili grobnice u obliku piramida za zagrobni...
Sukob Grka i Trojanaca zbio se između 1193. i 1183. g. pr. Kr. Smatra se da je trojanski kraljević Paris oteo spartansku kraljicu Helenu koja je slovila kao najljepša među smrtnim ženama. Njezin muž...
Kineski zid najveće je graditeljsko dostignuće čovjeka. Tijekom vremena se često popravljao zbog dotrajalosti. Najstariji dijelovi zida izgrađeni su u 4. st. pr. Kr., a današnji izgled dobio je u 15. st....
Krez (o. 560. – 546. g. pr. Kr.) je bio posljednji vladar Lidije. Bio je vrlo bogat i opčinjen grčkom kulturom i vjerom. Uspio je zavladati grčkim gradovima u Maloj Aziji. Svoje palače ukrašavao je...
Semiramida (grč. Semiramis; asir. Sammu-ramat) je legendarna asirska kraljica. Živjela je u drugoj polovici 9. st. pr. Kr. Stele s njenim imenom pronađene su u starim mezopotamskim gradovima Ašuru i...
U Sumeru su nastali brojni epovi od kojih je najglasovitiji Ep o Gilgamešu. Gilgameš je bio legendarni ranodinastički vladar sumerskog grada Uruka. Ranodinastičke liste sumerskih vladara navode Gilgameša...
Običaje Perzijanaca približno nam je opisao Herodot u djelu Povijest. Donosimo neka njegova zapažanja. O vjeri 131. Znam da su perzijski običaji ovi: nije uobičajeno da podižu ili grade kipove, hramove...