Istraživanje percepcije i načina prikazivanja povijesti i u svjetskim razmjerima tek je u začecima. Najbolje su istražene umjetnički utjecaji i teme obično vezane uz mitologiju, glasovite povijesne ličnosti i događaje starogrčke i rimske civilizacije. Takvi motivi najbolje su vidljivi u književnosti, klasičnoj glazbi, likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu) i arhitekturi posebice od razdoblja humanizma i renesanse do suvremenog doba. Pritom treba posebno naglasiti umjetničke stilove poput neoklasicizama, romantizma, historicizma, orijentalizma, egiptomanije i art decoa čije teme često posežu za motivima antike. U posljednjih nekoliko desetljeća veća pažnja također je posvećena i prikazu antičke i staroegipatske povijesti u filmskoj umjetnosti, dok su filmovi koji prikazuju osobe i događaje drugih povijesnih razdoblja znatno rjeđe analizirana.
Bolja istraženost odnosi se na istraživanja vezana uz pojavu kulture putovanja i publicirane putopise i dnevničke zapise putnika koji od ranog novog vijeka obilaze područje istočnog Sredozemlja, Italije, Grčke i Osmanskog Carstva. Pritom posebno treba istaknuti djelatnost dvije velikih međunarodnih udruga Association for the Study of Travel in Egypt and Near East (ASTENE) i Egypt and Austria koje već gotovo trideset godina istražuju percepciju povijesti u putničkim zapisima te utjecaj drevnih civilizacija Egipta i starog Istoka na umjetničke izražaje od antike do sredine 20. stoljeća.
Trenutno je u pripremi prva monografija Global Perception of Ancient Egypt in Modern Culture koja se bavi percepcijom nekog dijela svjetske povijesti, u ovom slučaju staroegipatske civilizacije. Dva člana ovog projektnog tima (M. Tomorad i D. Rafaelić) sudjeluju u pripremi ove sveobuhvatne monografije.
Znanstveni radovi koji se bave percepcijom povijesti te načinima prikazivanja povijesti od srednjega vijeka do suvremenog doba vrlo su rijetki, a sinteze ne postoje. Moguće je tek pronaći nekoliko monografskih prikaza filma antičke i vestern tematike, rijetke radove o dekorativnoj umjetnosti i uređenju prostora koji uglavnom istražuju utjecaje antičkih civilizaciju tijekom „dugog 19. stoljeća“ i umjetnički pravac art deco.
Ovdje navodim popis rijetkih radova i sinteza koje sadrže neke od osnovnih metodoloških principa istraživanja koji će biti primijenjeni u ovom projektu. Njihov najveći dio bavi se istraživanjem utjecaja staroegipatske povijesti i kulture u modernoj i suvremenoj kulturi te njegovom percepcijom, kulturnim utjecajima te načinom suvremenog prikazivanja.
Iz svega rečenoga može se zaključiti da percepcija i načini prikazivanja većeg dijela ljudske povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi gotovo da uopće nije detaljnije znanstveno istražena i analizirana. Pritom posebno treba naglasiti činjenicu da neka suvremena umjetnička područja gotovo uopće nisu istražena niti sagledana (npr. suvremena glazba, strip, video i računalne igre, moda i sl.).
Budući da u ovom trenutku postoje tek rijetka djela koja s povijesnog stanovišta prikazuju načine prikazivanja povijesti, metodologija projektnog istraživanja uglavnom je temeljena na recentnom međunarodnom projektu Global Perception of Ancient Egypt in Modern Culture (od 2023. do danas). Metodologija projektnog istraživanja biti će temeljena na komparativnoj analizi raznovrsnih društveno-humanističkih znanosti (povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti, književnosti, povijesti glazbe, itd.), analizi povijesnih izvora i pojedinih oblika prikazivanja (medija). Kao izvori za istraživanje koristiti će se sačuvani povijesni izvori, literatura, arhivska i muzejska građa, umjetnička djela i povijesna baština u zemlji i inozemstvu. Komparativnom analizom svih vrsta izvora moći će se iščitati načini percepcije i recepcija povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi te utvrditi razni elementi utjecaja fikcije, uloge politike i društva u prikazivanju pojedinih segmenata povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi. Tijekom projektnog istraživanja posebna pažnja biti će posvećena percepciji i recepciji povijesnih ličnosti i najvažnijih događaja ljudske povijesti koji su na razne načine oblikovali današnji pogled na povijest u modernoj i suvremenoj kulturi. Plan je po završetku prve četverogodišnje faze projekta sastaviti katalog osnovnih tema i povijesnih ličnosti koji čiji prikazi dominiraju modernom i suvremenom kulturom te utvrditi autentičnost njihovog prikaza.
Tijekom povijesnog istraživanja uglavnom će se istraživati djela nastala u razdoblju od 18. stoljeća do danas. Osnovni razlog za ovakav kronološki okvir je taj što s razdobljem prosvjetiteljstva, baroka i rokokoa dolazi do značajnijeg razvoja raznih oblika prikazivanja povijesti koji danas čine modernu i suvremenu kulturu. To tog vremena prikazivanje povijesti uglavnom je temeljeno na humanističkim pogledima na kršćanske temelje tadašnjeg svijeta i klasični utjecaj antičke povijesti. S pojavom arheoloških istraživanja tijekom prve polovice 18. stoljeća, te povećanim interesom za putovanjima posebice na područje Italije, Grčke, Bliskog istoka i Egipta postupno dolazi do razvoja turizma (posebice u drugoj polovici 19. stoljeća), a njime je povećan i interes za prikazivanjem povijesti. Od razdoblja humanizma gradska središta počela su se ukrašavati s kopijama spomenika nastalih pod utjecajem ranijih kultura, a utjecaj starih civilizacija i teme brojnim glazbenih i književnih djela nadahnute su povijesnim događajima i životopisima povijesnih ličnosti. Takav način prikazivanja nastavio se sve do naših dana. Naravno, način prikazivanja događaja, a posebice ličnosti jako se mijenjao od perioda do perioda te je ovisio o društvenom i političkom okruženju pa će taj segment biti posebno analiziran ovim projektnim istraživanjem.
Interdisciplinarnim istraživanjem planirano je utvrditi načine percepcije i recepcije događaja i glasovitih povijesnih ličnosti cjelokupne ljudske prošlosti u modernoj i suvremenoj kulturi kroz razne medije. Pritom će se istražiti načini prikazivanja prošlosti u kazališnoj umjetnosti (drama, opera), klasičnoj i suvremenoj glazbi, plesu, arhitekturi, likovnoj umjetnosti (skulptura, slikarstvo), dekorativnoj umjetnosti (unutrašnjem uređenju prostora, izradi povijesnog namještaja, posuđa i sl.), povijesnim romanima, stripovima, filmskoj umjetnosti i televiziji, video i računalnim igrama, modi, putopisnim zapisima i dnevnicima, muzejskim zbirkama i kolekcionarstvu starina, prezentaciji baštine i oživjeloj povijesti. Također će se istražiti utjecaj prezentacije povijesti na kulturu putovanja i razvoj turizma, suvremeni sport, te pojavu pseudoznanosti i povijesnih misterija.
Analizom različitih oblika prikazivanja povijesnih događaja i ličnosti identificirati će se njegove teme, utvrditi događaji i povijesne ličnosti koje dominiraju suvremenom popularnom kulturom, razlike percepcije i recepcije tijekom vremena te utvrditi autentičnost prikaza povijesne zbilje odnosno njenog odstupanja i uloga mašte stvaratelja.
Tijekom istraživanja glavni istraživači i vanjski suradnici na projektu podijeliti će se u manje timove (radne skupine) s ciljem utvrđivanja osnovnih načina prikazivanja u raznim oblicima umjetnosti, moderne i suvremene kulture. Pritom će posebna pažnja biti posvećena ulozi društvenog i povijesnog okruženja te vremena nastanka pojedinih djela. Svaka radna skupina dobiti će zadatak utvrditi dominantne povijesne teme pojedinih povijesnih razdoblja te načine percepcije i recepcije povijesnih događaja i ličnosti tijekom njih. Pritom je također važno utvrditi utjecaj politike i političke propagande na percepciju i recepciju povijesti posebice tijekom kasnog 19. i 20. stoljeća. Jedan od temeljnih ciljeva projekta je utvrditi i utjecaj suvremenog povijesnog revizionizma na percepciju povijesti (npr. u državama bivših komunističkih i totalitarnih režima u posljednjih trideset pet godina i događaje u Sjedinjenim Američkim Državama i području Bliskog istoka u posljednjih desetak godina).
Rezultati projektnog istraživanja trebali bi odgovoriti na slijedeća pitanja:
- kako je povijest prikazivana u pojedinim vremenskim razdobljima,
- koje povijesne ličnosti i događaji se najčešće prikazuju u modernoj i suvremenoj kulturi;
- kako i na koji način se mijenja percepcija i recepcija povijesti tijekom vremena;
- koliki je utjecaj društvenog okruženja i politike u percepciji određenih povijesnih događaja i povijesnih ličnosti;
- kolika je razlika između stvarne povijesne zbilje temeljene na povijesnim izvorima i mašte stvaratelja u različitim umjetničkim djelima;
- postoje li geografske razlike u prikazivanju povijesti;
- u kojim vidovima moderne i suvremene kulture se mogu pronaći veći odnosno manji utjecaji povijesnih tema.
Diseminacija rezultata projektnog istraživanja planirana je kroz planirane muzejske izložbe, međunarodne konferencije, znanstvene članke, autorske i uredničke knjige, kataloge izložbi te razne oblike popularizacije znanosti (tribine, javna predavanja, članke u časopisima i web portalu projekta).