Arheološki muzeji u Hrvatskoj u okviru svojih raznovrsnih zbirki posjeduju i impresivnu zbirku egipatskih predmeta nabavljenih iz Egipta ili pronađenih na teritoriju Hrvatske (uglavnom sitni materijal). Uz zbirke muzejskih institucija na hrvatskom prostoru postoji i velik broj privatnih zbirki čiji fundus uglavnom nije sustavno praćen i publiciran. Dominiraju primjerci koji su tijekom XIX. i XX. stoljeća nabavljeni u Egiptu.

U Hrvatskoj se trenutno čuva 377 šaubtija. Najveća zbirka šaubtija u Hrvatskoj čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ona danas broji 312 predmeta koji najvećim dijelom potječu iz Egipta (305), dok je 7 figura otkriveno na tlu Hrvatske. U Arheološkom muzeju u Dubrovniku čuva se 24 figure koji su u muzej pristigle donacijom braće Amerling 1872. godine. Arheološki muzej u Splitu čuva 9 šauabtija od kojih se jedan otkriven na otoku Hvaru danas nalazi u Arheološkoj zbirci Grge Novaka u Hvaru. U ostalim zbirkama u Hrvatskoj (Arheološki muzej Istre u Puli (4), Samostan sv. Eufemije u Kamporu (4), Muzej suvremene umjetnosti (3), Franjevački samostan na Košljunu (2), Franjevački samostan u Sinju (2), Muzej Slavonije u Osijeku (2), Muzej Mimara (1), privatna zbirka A. Domančić (7), privatna zbirka Tereze Marović (6), privatni posjed gosp. Lika iz Filipana (1) ukupno se čuva 32 šauabtija. Dio manjih zbirki nije sustavno praćen niti publiciran.

Od ukupnog broja šauabtija koji se čuvaju u raznim zbirkama u Hrvatskoj 341 ili oko 91% otpada na primjerke podrijetlom iz Egipta. Ovi primjerci su uglavnom putem posrednika dospjeli u različite zbirke tijekom XIX. i XX. stoljeća. Na teritoriju rimskih provincija Dalmacije i Panonije prilikom arheoloških istraživanja otkriveno je 36 primjeraka ili 9% od ukupnog broja šauabtija koji se čuvaju u Hrvatskoj.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.