U jugozapadnoj Turskoj, u gradu Oinoandi nekadašnjoj provinciji Liciji, arheolozi su pronašli preostale fragmente jednog od najmisterioznijih i najvećih kamenih natpisa starog svijeta.
Tajanstvena priča započinje u zimu 1884. godine kada su dvojica francuskih epigrafa istraživajući antički grad Oinoandu otkrili pet kamenih fragmenata s ispisanim mislima tada nepoznatog filozofa Diogena. Ubrzo je austrijsko-francuska ekspedicija 1885-1895. otkrila još 83 kamena fragmenta koja su do danas jedini izvorni trag antičke filozofske misli.
Sami fragmenti sadržavali su ideje epikurejstva kojem je graditelj zida, filozof Diogen i pripadao. Epikurejstvo je filozofski sustav kojeg je stvorio Epikur, posljednji antički filozof. Epikur je osnovao školu u jednom od atenskih vrtova, koja je vrlo brzo dobila ime Epikurov vrt, a epikurejci “filozofi iz vrta”. Epikurejci filozofiju shvaćaju kao djelatnost koja istraživanjem i razmišljanjema pomaže u ostvarivanju sreće u životu. Etika je vrhunac filozofije, a logika i fizika su samo sredstva da se pronađe smisao života. Dvije osnovne karakteristike Epikurove filozofije su atomizam i hedonizam.
Interpretativni rad na fragmentima započeo je tek u prvoj polovici 20. stoljeća, dok je zamah dobio tek 1968. radom klasičnog filologa Martina Fergusona Smitha sa Sveučilišta Durham. Smith je nakon dugogodišnjeg istraživanja ustvrdio kako kameni ostaci datiraju iz 2. stoljeća te pretpostavlja kako je uzrok uništenju zida najvjerojatnije bio razorni potres ili vjerojatnije kršćansko uništavanje poganskih ideja kojemu je zid svjedočio. Također, pretpostavlja kako je zid bio dijelom kompleksa koji je sam Diogen financirao i projektirao, a sadržavao je njegov budući mauzolej, trg okružen brojnim statuama i stou gdje se zid i nalazio. Ekspedicija njemačkih filologa i arheologa predvođena dr. Martinom Bachmannom se zajedno sa Smithom 2007. vratila u Oinoandu kako bi najsuvremenijim metodama istražili drevni grad i njegov zid. Arheolozi su do danas otkrili sveukupno 299 fragmenata s nekoliko vrlo vrijednih zapisa kao npr. kritiku Platonove teorije postanka svemira i traktat o fizici koji kritizira ideju da su gromovi, munje i potresi djelo bogova. Ono što znanstvenici ističu kao vrlo neobičnim jest činjenica što su epikurejske ideje bile ovako javno izložene puku koji ih je mogao svakodnevno čitati ako se zna kako su epikurejske ideje kolale među zatvorenim krugom filozofa i stoga bile nedostupne običnim ljudima. Može se protumačiti kako je Diogen ovim činom htio „prosvijetliti“ svoje sugrađane, poboljšati im život i upoznati ih s najboljim lijekom za njihove duše. Najnovija istraživanja nakon otkrića svih dostupnih fragmenata usmjerena su prema virtualnom 3D prikazu zida i mapiranju samog lokaliteta grada. Također, voditelji projekta, Bachmann, Hammerstaedt i Smith vjeruju kako još postoje brojni dijelovi zida koji se nalaze ispod površine zemlje te se u narednim godinama nastavljaju istraživanja Oinoande i Diogenove filozofije.