Tijekom rada na projektu Croato-Aegyptica Electronica nastao je i hrvatski model kategorizacije i tipologije staroegipatskih predmeta u hrvatskim muzejskim zbirkama. On se istovremeno temelji na međunarodnim iskustvima, ali i specifičnostima staroegipatskih zbirki u našim muzejskim institucijama. Osnovne razlike između postojećih međunarodnih modela i ovdje predstavljenog hrvatskog modela su:

1.) hrvatski model sadrži samo tipove predmeta, koji se mogu pronaći u domaćim muzejskim i privatnim zbirkama,

2.) u hrvatski model uključeni su i tipovi predmeta koji u gore navedenim međunarodnim kategorizacijama nedostaju budući da one uglavnom uključuje samo predmete faraonskog razdoblja (o. 3000. – 30. g. pr. Kr.) pri čemu su isključene neke skupine predmeta (novac grčko-rimskog razdoblja, predmeti od stakla kasnih razdoblja, koptski predmeti, kultni i sinkretistički predmeti vezani uz staroegipatske kultove izvan Egipta).

Budući da su ta temeljna istraživanja bila ujedno i dio projekta  Croato-Aegyptica Electronica, staroegipatske predmete u našim zbirkama podijelili smo na sljedeće osnovne skupine, odnosno tipove koji su svrstani u osnovne kategorije prema njihovoj upotrebi odnosno funkciji pritom pazeći na unaprijed propisane strukture podjele muzejskih predmeta. To su:

1.) skulptura:

a) figure,

b) sfinge,

c) statuete životinja,

d) statuete ljudi,

e) statuete božanstva,

f) statue;

2.) vjerska i pogrebna oprema:

a) amuleti:

                                   1) ankh,

2) stup djed,

3) žezlo was,

4) oko udjet,

5) izidin čvor,

6) lotus;

b) skarabeji i skaraboidi,

c) skarabeji srca,

d) kruništa nadgrobne stele,

e) pogrebna oprema:

1) hepokefali,

2) kanopske žare,

3) šauabti (ušebti) figure,

4) balzamariji,

5) posude,

6) pečati;

f) sarkofazi, kartonaže i mumije,

g) votivni predmeti,

h) žrtvenici;

3.) predmeti svakodnevne uporabe (bez predmeta od stakla):

a) obuća,

b) odjeća,

c) tkanine,

d) lutke,

e) nakit:

1) ogrlice,

2) prstenje;

f) geme,

g) kozmetički pribor,

h) pisarski pribor,

i) posude,

j) rasvjetni predmeti:

1)svjećnjaci,

2) svjetiljke;

k) oruđe i oružje;

4.) kalupi;

5.) natpisni predmeti/spomenici:

a) are,

b) papirusi,

c) platna,

d) ploče,

e) pločice,

f) reljefi,

g) stele;

6.) novac:

a) novac ptolemejskih vladara,

b) rimski carski novac aleksandrijske kovnice.

c) rimski carski novac egipatskih noma;

7.) predmeti od stakla i staklene paste:

a) alabastar,

b) amforisk,

c) balzamarij,

d) perle,

e) šalice,

f) tanjuri,

g) vaze,

h) vrčevi,

i) zdjele.

Prikazan hrvatski model kategorizacije staroegipatskih predmeta do sada nije bio načinjen za zbirke staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/02) propisuje način dokumentiranja podataka o predmetima prilikom njihova ulaska u muzej. Prilikom dokumentiranja propisano je da je potrebno pojedinačno ili skupno upisati naziv odnosno tip svakog predmeta.  Istim Pravilnikom (čl. 8) prilikom upisa skupine podataka o indentifikaciji predmeta predviđen je unos vrste odnosno naziva predmeta. U oba slučaja točna kategorizacija i tipologija predmeta nije bila propisana. Isti podaci tražili se i kod unosa podatka u predmetne kartice odnosno Katalog muzejskih predmeta. Budući da točna kategorizacija i tipologija staroegipatskih predmeta do sada nije postojala, a točni nazivi predmeta nisu bili sređeni niti ujednačeni kustosi su prilikom dokumentiranja predmeta unosili razna nazive za iste skupine predmeta, a isti predmeti su također bili podijeljeni u različite skupine.

Ovim modelom su se po prvi puta točno nastojale strukturirati pojedine skupine staroegipatskih predmeta kako bi se olakšala njihova podjela i eventualna buduća prezentacija. Osnovna podjela temelji se na ulozi svakog predmeta u svakodnevnom životu,  religiji i vjerovanjima starih Egipćana. Svi predmeti tako su podijeljeni u točno unaprijed predviđene skupine, nadređene i podređene kategorije koje mogu omogućiti lako pretraživanje predmeta u bazama podataka informacijskih sustava pojedinih muzeja. Navedena kategorizacija ujedno je poslužila kao temelj za izradu tezaurusa projekta Croato-Aegyptica Electronica .

Budući da je ovaj model u potpunosti usklađen sa svim važećim pravnim propisima za vođenje muzejske dokumentacije u Republici Hrvatskoj on je primjenjiv u svim institucijama u našoj zemlji koje posjeduju staroegipatsku građu.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.