Većina predmeta koji se čuvaju u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj uglavnom su sitni predmeti. U zbirkama dominiraju skarabeji, amuleti, šauabti, pločice od raznih materijala, nakit, znakovi plodnosti, statuete raznih božanstava, ali se također može naći i obuća, razni tipovi posuda, kanope, prikazi životinja te muške i ženske statue. Među brojnim predmetima moguće je također indentificirati veću zbirku kipova bogova (većinom prikazi Ozirisa i Izide), razne drvene i kamene stele s natpisima i slikovnim prikazima uglavnom pogrebnog karaktera, natpise na papirusu ili lanenim trakama i knjige mrtvih. Posebno treba izdvojiti sarkofage za ukop ljudskih i životinjskih ostataka, mumije te povoje mumija. Trinaest sfingi ili njihovih dijela, koja su se nekad nalazila u Dioklecijanovoj palači u Splitu, čine posljednju skupinu predmeta.

Staroegipatski predmeti, pristigli u razne muzejske ili privatne zbirke u Hrvatskoj, prema svome izvoru nabave mogu se podijeliti na:

1.) predmete staroegipatske provenijencije koji su nabavljeni iz svijeta preko posrednika ili donacijom.

2.) predmete pronađene na hrvatskom povijesnom prostoru uglavnom tijekom 19. ili 20. stoljeća. Ova vrsta materijala uglavnom je vezana uz pojavu i prisutnost staroegipatskih ili sinkretističkih kultova koji su se razvili u grčko-rimskom razdoblju. Oni su na naš prostor pristigli uglavnom putem posrednika (moreplovci, trgovci, vojnici) šireći nova vjerska shvaćanja na naš prostor. Ova vrsta predmeta najčešće su plod arheoloških istraživanja, a na današnji hrvatski prostor ponajviše je bila dopremljena u rimsko doba antike. Uvidom u inventarne knjige muzeja vidljivo je da su često ovi predmeti bili proglašavani falsifikatima, naročito tijekom druge polovice 19. stoljeća. Na temelju cijelokupne obrade i analize, koju su proveli naši znastvenici (P. Selem, I. Uranić, M. Tomorad), većina gore navedenih predmeta danas se smatra autentičnima.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.