Posuda u obliku ptice s nalazišta u Vučedolu jedna je od najzanimljivijih keramičkih posuda iz ranoga metalnog doba s prostora Hrvatske. Pronađena je prigodom arheoloških iskapanja 1938. g. i od tada se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Tijekom godina uvriježilo se mišljenje da posuda prikazuje golubicu, a tek je nedavno dokazano da je zapravo riječ o jarebici. Ta se ptica usko vezuje uz štovanje indoeuropskoga boga vatre i ljevačkog zanata.

Pronađeni nalazi s područja Gradac koji je smješten na lokalitetu Vučedol daju cjelovit povijesni prikaz razvoja metalurgije tijekom 3. tisućljeća pr. Kr. Upravo je na tom području pronađena najstarija ljevaonica bronce i hram posvećen bogu ljevarstva. Novija istraživanja arheologa dokazala su da se ova posuda koristila u obredima koje je predvodio mjesni vrač (šaman). Obredi su bili posvećeni bogu vatre i ljevarstva koji ima iste značajke kao kasniji grčki bog vatre Hefest. U prvoj polovici rujna 2002. g. arheolozi su pronašli ostatke još jedne slične posude. Buduća bi istraživanja mogla dokazati da su takve posude bile u čestoj uporabi u Vučedolu u kojem je tada živjelo oko 3000 stanovnika.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.