Kineski zid najveće je graditeljsko dostignuće čovjeka. Tijekom vremena se često popravljao zbog dotrajalosti. Najstariji dijelovi zida izgrađeni su u 4. st. pr. Kr., a današnji izgled dobio je u 15. st. Sa svim svojim odvojcima dug je 6400 km, visok 9 m i širok od 6 do 8 m.
U zidu su sazidane brojne kule koje su služile kao stražarnice i mjesta za oglašavanje opasnosti od dolaska pljačkaških nomadskih plemena. Opasnost se javljala dimom po danu ili vatrom po noći. Gradnja zida bila je dugotrajna i mukutrpna. Muški stanovnici države morali su sudjelovati u izgradnji, a često su odvođeni i silom. Zbog velikih ljudskih žrtava Kineski se zid naziva najvećim grobljem na svijetu, jer su poginuli radnici znali ostati sahranjeni u samom zidu. Kineska pučka predaja obiluje pričama o brojnosti žrtava, a jedna od njih sadržana je i u mitu o Djevojci-bundevi Meng Jiang Nu i Velikom zidu.