Prisk Govornik (Priscus Rhetor) iz Panija (Panium) u Trakiji rođen je između 415.  i 420. g., a umro je poslije 472. g. O njegovom životu zna se vrlo malo. Poznato je da je bio sofist, govornik u Konstantinopolu i diplomat. Iz navedenog se može zaključiti da se aktivno bavio filozofijom, retorikom i diplomacijom. 448. (449.) g. je u sklopu bizantske misije, kao prijatelj Teodozijeva poslanika Maksimina, posjetio je Atilin dvor kojeg je opisao u svojoj Historiji (fragment sačuvan u cijelosti). Sudjelovao je i diplomatskim misijama sljedećih nekoliko godina (do 453.) te je u sklopu njih posjetio Rim, Damask i Aleksandriju. Originalni naziv njegova djela danas je nepoznat iako postoji podatak o njegovom mogućem nazivu. Sačuvani su samo fragmenti  koji obuhvaćaju razdoblje od 434. do 471. Najznačajniji dijelovi odnose se na hunsku vlast u Podunavlju, opis Atile i njegova dvora te poslanstva u kojem je učestvovao. Priskove vijesti u fragmentima djelomično su sačuvane i u djelima Jordana (Iordanes) iz VI. stoljeća i Konstantina VII. Porfirogeneta iz X. stoljeća.

Upravo se djela Priska i Jordana smatraju najznačajnijim pisanim izvorima o životu Atile i Huna na prostoru Panonske nizine. Izvori opisuju sve pozitivne strane Atile (pravedan sudac svojih podanika), jednostavnost njegova života, ali i okrutnosti i dernjave prema podanicima.

Čitajući fragmente njegova djela uviđa se da je Prisk bio vrlo obrazovan, ali i objektivan i vrlo dobar promatrač povijesnih zbivanja. Zahvaljujući zanimljivom pisanju u stilu Herodota i Tukidida (vidljivo u opisu Maksiminove misije), Prisk je bitno utjecao na buduće bizantske historiografe koji su se služili njegovim djelom npr. Prokopije, Malala, Teofan, Lav Đakon, Konstantin VII. Porfirogenet. Zapadni historičar, Jordan je u VI. stoljeću u svom djelu preuzeo sve Priskove vijesti o Atili. Danas su u fragmentima osim povijesnih podataka sačuvane i vijesti o najzačajnijim gradovima na području Ilirika (Constantia, Margus, Naissus, Poetovio, Salona, Sirmium, Viminacium) i o njihovoj sudbini u Atilino vrijeme.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.