Otac povijesti, Halikarnažanin Herodot (484. – 420.?) bio je veliki putnik. Sredinom 5. st. pr. Kr. proputovao je velikim Perzijskim kraljevstvom. Tijekom dugogodišnjeg putovanja posjetio je Egipat na jugu sve do Elefantine, Libiju, Siriju, Babiloniju, Suzu, Lidiju i Frigiju. Prešao je tjesnace koji dijele Europu od Azije te je obišao Bizantij, Trakiju, Makedoniju, a na sjever je otišao do rijeke Dunav. Putovao je Skitijom i obalama Crnoga mora sve do rijeke Dona. Zapažanja sa svojih putovanja, povijest i običaje brojnih krajeva koje je obišao unio je u svoju glasovitu Povijest. Bogove stranih zemalja kojima putuje uvijek poistovjećuje i izjednjačuje s grčkim bogovima. Donosimo njegov opis običaja prehrane starih Egipćana i načina njihova odjevanja.
“77. Sami Egipćani koji nastavaju plodni dio Egipta najviše od svih ljudi brižno čuvaju spomen na prošlost i daleko su najučeniji od svih koje sam upoznao. Žive na ovaj način: uzimaju sredstva za čišćenje svakog mjeseca tri dana za redom i brinu se za svoje zdravlje pomoću sredstva za povraćanje i klistira, jer smatraju da sve bolesti kod ljudi proizlaze iz jela kojima se hranimo. Egipćani su, uostalom, nakon Libijaca najzdraviji od svih ljudi, kako mi se čini zbog podneblja, jer se ondje godišnja doba ne izmjenjuju: naime, bolesti kod ljudi ponajviše nastaju zbog promjena, i svega drugoga i, osobito, godišnjih doba. Jedu kruh praveći od pira hljebove koje oni nazivaju “kilestis”. Upotrebljavaju piće načinjeno iz ječma, jer u njihovoj zemlji nema vinove loze. Ribe jedu ili sirove i osušene na suncu ili usoljene morskom solju. Od ptica jedu sirove prepelice, patke i neke sitne vrste, pošto ih začine soli; ostale ptice i ribe koje kod njih postoje, osim onih koje misle da su svete, jedu pečene ili kuhane.
81. Oblače se u lanene košulje koje su oko stegna ukrašene resicama, a zovu ih “kalasiris”: preko toga nose prebačen bijeli vuneni ogrtač. Vunena se odjeća ne nosi u svetište niti se u njoj sahranjuju, jer to nije dopušteno.” (Herodot, Povijest, II., 77, 81).