U perzijskom se pješaštvu posebno isticala Straža besmrtnika. Nju je činilo točno deset tisuća odabranih Perzijanaca. Nosili su uobičajenu vojnu opremu: kratku kapu, tuniku s rukavima i željeznim pločicama u obliku ribljih ljuski, duge široke hlače, kratko koplje, štit od kože i pletena šiblja, bodež, duži luk i oštre strijele od trske u tobolcima. Smatrani su najodličnijim vojnicima.

Donosimo Herodotov opis Straže besmrtnika.

“… Tih deset tisuća odabranih Perzijanaca imalu su za zapovjednike Hidarna sina Hidarnova, a Besmrtnicima su se ti Perzijanci zvali iz ovog razloga: ako bi tko od njih izostao iz stroja, ili zbog smrti ili zbog bolesti, na njegovo mjesto bi bio izabran drugi čovjek, pa ih nikada nema niti više niti manje od deset tisuća. Oni su među svima Perzijancima nosili najviše uresa i bili su najodlučniji. Imali su onakvu opremu kakva je već navedena, a uz to su se isticali i time što su nosili neizmjerno mnogo zlatnog nakita. Vodili su sa sobom i teretna kola, u kojima su bile nihove ljubavnice i brojna i dobro opremljena posluga. Za njih su hranu, odvojeno od hrane za druge vojnike, nosile deve i tegleća marva.” (Herodot, Povijest, VII, 83)

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.