Egipatska povijest stara je koliko i povijest čovječanstva. Ovu tvrdnju dokazuje činjenica da su se prvi praljudi javili na ovom području već početkom paleotika, prije oko 2 mil. g. pr. Kr. Tijekom mezolitika na području Male Azije, istočne obale Sredozemlja, Mezopotamije i Egipta javili su se prvi gradovi i visoke kulture, a prve veće države za vrijeme neolitika (oko 3500. g. pr. Kr.).

Drevna staroegipatska civilizacija ima najduži kontinuitet u ljudskoj povijesti od oko 6000 godina (o. 5300. g. pr. Kr. – 641./642. g.), ali tek je pojavom prvog pisma (o. 3500. g. pr. Kr.) egiptolozima omogućen precizniji uvid u njezinu prošlost. Zbog nedovoljnog broja sačuvanih izvora povijest Egipta još je uvijek, u najvećoj mjeri, povijest njegovih dinastija i vladara.

U egiptološkoj literaturi danas prevladavaju oprečna mišljenja čime započinje i čime završava povijest Starog Egipta. Većina egiptologa smatra da njegova povijest započinje ujedinjenjem Donjeg i Gornjeg Egipta o. 3200. g. pr. Kr., odnosno počecima faraonskog Egipta, zanemarujući kulture preddinastijskog razdoblja. Takva je kronologija vidljiva u gotovo svim djelima starijih egiptologa i kod dijela mlađih autora. Međutim, od osamdesetih godina 20. stoljeća sve veća pažnja pridaje se kulturama koje su se razvile na prostoru Donjeg i Gornjeg Egipta u vrijeme prije ujedinjenja. Osobnog sam mišljenja da su badarska i nagadska kultura nepravedno zanemarene u brojnim pregledima jer su upravo one stvorile osnovne civilizacijske tekovine karakteristične za ranodinastijsko ili arhajsko razdoblje, odnosno I. i II. dinastiju faraonskog Egipta.

Sličan problem vezan je i uz kraj staroegipatske povijesti. Većina stručnjaka  završetak datira dolaskom Aleksandra Velikog u Egipat 332. g. pr. Kr., odnosno početak razdoblja helenizma. Dio stručnjaka smatra da prekretnicu označava 30. g. pr. Kr. kad Oktavijan (od 27. g. pr. Kr. August) osvaja Egipat ili pak 395. g. kada car Teodozije I. dijeli Rimsko Carstvo na istočni i zapadni dio. Osobnog sam mišljenja da definitivni kraj treba tražiti tek u 642. g. kada Arapi osvajanju područje cijelog Egipta jer tek s dolaskom novih osvajača prestaje kontinuitet vlasti koja traje još od faraonskih vremena.

O autoru

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih sku