Ideja za pokretanja projekta u sklopu kojeg bi se istražile sve zbirke staroegipatskih spomenika u Hrvatskoj, čiji bi se predmeti potom sustavno znanstveno i stručno obradili, osmišljena je tijekom druge polovice 2001. godine. Na znanstvenoj konferenciji Povijesna istraživanja, studij povijesti i informatizacija, koja je održana od 10. do 12. prosinca 2001. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi put sam u svom izlaganju Egipatske starine na prostoru Hrvatske: računalna obrada izvora i literature pokušao predstaviti mogućnosti izrade jedinstvene baze podataka koja bi obuhvaćala sve predmete staroegipatske provenijencije koji se čuvaju u institucionalnim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj.
Početkom 2002. g. u suradnji s kolegama mr. sc. Goranom Zlodijem, mr. Igorom Uranićem i mr. sc. Hrvojem Gračaninom razradio sam cijelu ideju. Odlučili smo se za naziv Croato-Aegyptica Electronica kojim smo pokušali vezati drevnu kulturnu baštinu i tradiciju hrvatskog i egipatskog prostora putem novog elektroničkog medija pružanja informacija. Krajem travnja i početkom svibnja iste godine zatražili smo potporu za pokretanje projekta od svih arheoloških muzeja i drugih važnijih muzejskih institucija u kojima se čuvaju staroegipatski predmeti u Hrvatskoj. Uz pomoć prof. dr. Petra Selema, kojem su se svidjele ideje projekta, dobili smo podršku: Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, Arheološkog muzeja Istre u Puli, Arheološkog muzeja u Zadru, Arheološkog muzeja u Dubrovniku, Muzeja Slavonije u Osijeku, Muzeja Mimara i Gradskog muzeja u Varaždinu te Muzejskog dokumentacijskog centra. Nakon što smo detaljno razradili cijeli projekt pokušali smo dobiti materijalna sredstva od mjerodavnih institucija u Hrvatskoj kako bi se cijeli projekt mogao pokrenuti. Projekt je prvi put prijavljen kao IT projekt na Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u proljeće 2002. Recenzije su se kretale između ocjene 4 i 5, ali potreban novac nismo dobili jer u to vrijeme niti jedan društveno-humanistički projekt nije bio odobren kao projekt primjene informacijskih tehnologija tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije. Iste godine prijavili smo projekt i na Ministarstvu kulture i na Poglavarstvu grada Zagreba, ali ni tamo usprkos obećanjima nije bilo razumijevanja za pokretanje projekta.
Usprkos svim nedaćama i nedostatku novčanih sredstava kolega Igor Uranić i ja započeli smo sustavnu obradu staroegipatskih zbirki. Tako smo tijekom 2002. započeli inicijalnu obradu staroegipatskih zbirki u Arheološkom muzeju u Dubrovniku, Arheološkom muzeju Istre u Puli i Gradskom muzeju u Varaždinu. U isto vrijeme doradili smo aplikaciju za prijavu IT projekta na Ministarstvu znanosti i tehnologije u proljeće 2003. godine. U listopadu 2003. projekt je prihvaćen i odobrena su dostatna sredstva kojima smo započeli izradu same baze u aplikaciji M++ autora Gorana Zlodija. Aplikaciju M++ morali smo prilagoditi potrebama obrade staroegipatskih spomenika na čemu još uvijek radimo.
Godine 2004. projektu su odobrena dodatna sredstva za nastavak rada, koja su redovito pristizala sve do kraja 2005. godine. U međuvremenu nije raspisan natječaj za nove IT projekte pa ne postoje neke mogućnosti da projekt dobije dostatnu potporu i u 2006. godini.
U studenom i prosincu 2003. u sklopu projekta započele su pripreme izrade web stranica putem kojih bi se svi zainteresirani mogli informirati o trenutnim zbivanjima u egiptologiji te pregledavati predmete iz samih hrvatskih staroegipatskih zbirki. Na izradi stranica sudjelovali su Mladen Tomorad, Igor Uranić, Ivana Malus Tomorad, kao autori tekstova, te Matija Gračanin, kao web master i dizajner stranica. Hrvatska inačica web stranice puštena je u rad u lipnju 2004. na adresi: http://infoz.ffzg.hr/cae. Početkom rujna 2004. dobili smo od CARNeta pravo na korištenje domene www.croato-aegyptica.hr gdje smo tijekom istog mjeseca pokrenuli i englesku inačicu web portala.
U razdoblju od 2003. do danas u sklopu projekta obrađeni su i upisani u bazu podataka gotovo svi predmeti iz institucionalnih zbirki u Hrvatskoj s izuzetkom zbirki Muzeja Mimara i Arheološkog muzeja u Dubrovniku čiji su predmeti obrađeni djelomično. Za cjelovito prezentiranje svih obrađenih zbirki još uvijek nedostaje kvalitetan slikovni materijal kojeg bi trebali dobiti u dogovoru s nadležnim muzejskim institucijama. Početkom 2014. gotovo svi predmeti upisani su u razne muzejske baze podataka, ali nažalost one zbog nedostatka sredstava nisu spojene u jednu jedinstvenu online bazu što je bio i osnovni cilj projekta. Također dio predmeta je još uvijek nesustavno opisan.
Osnovni cilj projekta CAE bila je izrada ciljane i selekcionirane baze relevantne građe, vezane uz kulturološke utjecaje egipatske civilizacije na hrvatskom povijesnom prostoru, na temelju predmeta institucionalnih i privatnih zbirki u Hrvatskoj. Baza podataka, dostupna putem različitih medija, kao završni proizvod projekta trebala bi jamčiti domaćim i inozemnim znanstvenim istraživačima i kulturnim ustanovama cjelovit uvid u bogatstvo hrvatskog egiptološkog materijala, nudeći pritom praktično i brzo pretraživanje čitavog fundusa i prikaz podataka primjereniji najširoj publici.
Od druge polovice devedesetih godina 20. stoljeća nekoliko sličnih projekata započelo je s radom pod pokroviteljstvom Centra za računalno potpomognuta egiptološka istraživanja (Centre for Computer-aided Egyptological Research – CCER) sa sjedištem u Nizozemskoj. U sklopu CCER-a od 1996. do danas izdano je desetak multimedijskih CD-ROM-ova. Među njima valja posebno istaknuti Multilingual index of Egyptian treasures cd-roms, Prosopographia Aegypti, Links to the museums with Egyptian collections. Početkom 2003. g. započeo je s radom The Global Egyptian Museum koji u ovom trenutku obuhvaća desetak značajnih muzejskih institucija u Europi u kojima se čuvaju staroegipatski predmeti. Uz projekte ovog istraživačkog centra treba spomenuti i projekte EMCP – Egyptologica. Museum Collection Project (voditelj: Gerhard H. de Knegt), Totenbuch project (voditelj: dr. Irmtraut Munro, Ägyptologisches Seminar der Universität Bonn) te baze podatka Digital Egypt u sklopu Ashmolean Museuma u Oxfordu, Metropolitan Museum of Fine Arts u New Yorku i Petrie Museum u Londonu. Sve ove baze i istraživački projekti, direktno projekt Croato-Aegyptica Electronica, povezuju s najnovijim suvremenim kretanjima u egiptologiji.
Uz realizaciju primarnog cilja projekta CAE, bazu podataka, u sklopu projekta planirana je izrada nekoliko tiskanih publikacija (kataloga, vodiča) i CD-ROM-ova s građom pojedinih zbirki kojima će se hrvatske povijesne znanosti uključiti u suvremene egiptološke tokove.
Osobita vrijednost projekta Croato-Aegyptica Electronica je u tome što je riječ i o pionirskom pothvatu koji ujedno smjera revidirati i korigirati postojeće podatke objavljene u djelima kataloško-muzejskog karaktera domaćih i inozemnih autora te brojnim znanstvenim i stručnim člancima koji i danas figuriraju kao relevantni.
U sklopu projekta svi predmeti se ponovno sustavno i stručno pregledavaju, interpretiraju i fotografiraju. Interpretacija same muzejske građe izvodi se prema standardima za obradu muzejske građe koji vrijede u Republici Hrvatskoj. Svi upisi u bazu izvode se u suradnji sa stručnjacima s Katedre za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu.
Znanstvenu obradu predmeta rade naši stručnjaci s područja egiptologije, arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti uz pomoć i suradnju brojnih inozemnih egiptologa. Glavni istraživači za područje egiptologije su: Igor Uranić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Mladen Tomorad (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu), za područje numizmatike: Ivan Mirnik i Tomislav Bilić (Arheološki muzej u Zagrebu), a za antičku povijest brojni povjesničari i arheolozi koji rade kao kustosi u muzejskim institucijama te Hrvoje Gračanin (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu).
U sklopu znanstvene i stručne obrade svaki predmet ponovno se pregledava, mjeri, utvrđuje njegovo trenutno stanje očuvanosti te se izrađuje baza podataka o svoj postojećoj literaturi vezanoj uz sam predmet. Kao sastavni dio projekta predviđeno je i digitalno snimanje svih artefakata i unos fotografija u odgovarajuću bazu.
U sklopu informatičke obrade svi predmeti se upisuju u bazu podataka koja se temelji na aplikaciji M++ autora Gorana Zlodija (Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za muzeologiju). U jedinstvenoj bazi podataka prilagođeno je zaprimanje i pohrana podataka, a sami podaci bit će u kasnijoj fazi projekta dostupni i bazama podataka pojedinih muzejskih informacijskih sustava koji će se nalaziti na poslužiteljima u samim institucijama. Ovakva baza podataka omogućuje mnogostruko korištenje obrađenog i digitaliziranog sadržaja (eng. reuse of digital content). Budući predviđeni oblici prezentiranja, koji bi nastajali automatiziranim generiranjem interaktivnih multimedijskih sadržaja iz podataka u bazi, omogućuju distribuciju na različitite medije (web stranice, tiskane kataloge, CR-ROM, info-kioske u muzejima i sl.). Budući da se u vrijeme nastanka projekta moglo predvidjeti kako će pojedine institucije koristiti različite aplikacije za upravljanje muzejskim zbirkama, bio je nužan pristup distribuiranim bazama podataka. Veza između kategorija u pojedinim muzejskim sustavima i baze podataka, koja se razvija u sklopu projektu, uspostavljena je uz pomoću generičkog modela podataka.
Sam pristup projekta temelji se na međunarodnim iskustvima u informatizaciji muzejske građe u kojima je prepoznata razlika između podataka za opis muzejskog predmeta u svrhu upravljanja muzejskim zbirkama i onih podataka koji služe za prezentaciju i komunikaciju građe sa širom zajednicom korisnika.