Jedna od zadaća careva bila je držati rimski puk u miru i zadovoljstvu. Tomu je služila tzv. politika kruha i igara. Osobito su razne igre privlačile pažnju građana Rima. Ostao je osobni zapis prvoga rimskog cara Augusta o igrama koje je dao prirediti u spisu pod nazivom Djela božanskoga Augusta. Sačuvan je primjerak urezan u zid hrama Rimu i Augustu u gradu Ankiri u Maloj Aziji (današnja Ankara), na latinskome jeziku uz grčki prijevod. U tome je spisu August dao pregled svega što je izvršio tijekom vladavine.
“Tri puta sam priredio svečane gladijatorske igre u svoje ime, a pet puta u ime svojih sinova ili unuka; u tim se igrama do konačne odluke borilo oko 10 000 ljudi. Dva puta u svoje ime, a treći put u ime svoga unuka dadoh da se za narod izvede borba atleta odasvud dozvanih. Javne sam igre priredio u svoje ime četiri puta, a umjesto drugih poglavarstvenika dvadeset i tri puta. Uime Zbora petnaestorice, kao njegov predstojnik, priredio sam sa sudrugom u službi Markom Agripom stogodišnje javne igre za konzula Gaja Furnija i Gaja Silana. Kao trinaesti put konzul, prvi sam dao izvesti javne igre u čast Marsa Osvetnika, što su ih poslije toga vremena tijekom slijedećih godina priređivali sa mnom konzuli prema odluci senata. Dvadeset i šest puta sam naredio da se za narod u moje ime ili mojih sinova i unuka izvedu borbe s afričkim zvijerima u cirku, na trgu ili u amfiteatrima, pri čemu je ubijeno oko 3500 zvijeri. Za narod sam dao izvesti s onu stranu Tibera, gdje je sada gaj Cezarâ, prikaz pomorske bitke, pošto sam zapovjedio da se iskopa dno dugo 1800 stopa, a široko 1200 stopa. Tu je vodilo bitku trideset brodova s kljunovima, troveslarki i doveslarki, te više manjih brodova. Na tim brodovima borilo se, osim veslača, oko 3000 ljudi.”