Na prostoru sjeverne i zapadne Europe u kasnom mlađem kamenom dobu i ranom brončanom dobu pojavila se kultura megalitskih građevina izrađenih od kamenih blokova. Njihov najveći broj smješten je na području Irske, Velike Britanije i Francuske. Najpoznatiji spomenici nalaze se u Stonehengeu, Aveburyu i Castleriggeu u Engleskoj te Carnacu u Francuskoj. Na megalitskim građevinama su često ucrtavani različiti magični znakovi. Drevne predaje kazuju da su druidski svećenici u megalitskim građevinama vodili razne vjerske i magične obrede.

Goleme megalitske građevine podizane su u obliku dolmena ili menhira. Dolmene je činilo nekoliko kamenih potpornja i kamen koji je postavljen kao ravni krov. Služili su i kao ulaz grobnicu i kao sama grobnica. Najpoznatija građevina izrađena u obliku dolmena nalazi se u Stonehengeu na jugu Engleske, a izrađena je između 2000. i 1400. g. pr. Kr. Koja je bila njezina svrha nije točno utvrđeno, a pretpostavlja se da je imala kultnu ulogu.

Menhiri su jednostavno postavljeni kameni blokovi najčešće kružnog ili polukružnog oblika. Ponekad su podizani u nekoliko usporednih redova. Vjerojatno su služili za razne obredne svečanosti, a pretpostavlja se da su bili i svojevrsne zvjezdarnice. Najpoznatije nalazište s ukupno 2935 menhira nalazi se u mjestu Carnac.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.