Stari Egipćani su kroz svoju dugotrajnu povijest pokapali svoje mrtve u raznim vrstama grobnica. Pripadnici preddinastičkih kultura pokapani su u obične rupe u pijesku uz brojne grobne priloge. U kasnom preddinastičkom razdoblju javljaju se prve grobnice obložene opekom sušenom na suncu, preteča mastaba. Prve prave mastabe javile su se početkom ranodinastičkog razdoblja. Bile su to grobnice s ravnim krovom i kosim stranama obložene opekom u koje su se pokapali visoki dostojanstvenici. Njihova unutrašnjost bila je ukrašena lijepim slikama i reljefima. Piramide, grobnice kraljeva i kraljica, su počeli graditi vladari III. dinastije, a građene su do kraja Srednjeg kraljevstva. Visoki dostajanstvenici i članovi kraljevske obitelji tijekom Starog i Srednjeg kraljevstva pokapali su se u grobnicama koje su izgrađene u kompleksu piramida. Grobove u stijeni prvi su počeli graditi glavari i moćnici Tebe još potkraj Srednjeg kraljevstva, a faraoni su se u njih počeli pokapati početkom XVIII. dinastije. Najpoznatije grobnice faraona izgrađene su u Dolini kraljeva, a njihove su kraljice pokapane u Dolini kraljica na zapadnoj obali Nila, u blizini Tebe. Ovaj način pokapanja nastavljen je sve do Kasnog razdoblja kada se pokojnici počinju pokapati u izgrađene bogato opremljene grobnice izgledom sličnim mastabama. Niži slojevi društva pokapali su se na grobljima u blizinu naselja. Njihove grobnice bile su obične rupe iskopane u pijesku u koje se pokapalo mumificirano tijelo pokojnika.

Jedno od najglasovitijih otkrića u povijesti arheologije je otkriće grobnice egipatskog faraona Tutankhamona. Grobnicu je otkrio Howard Carter (1874. – 1939.) nakon petogodišnjih istraživanja na području Doline kraljeva. Dana 4. studenoga 1922. g. otkrivene su stepenice koje su vodile u grobnicu. Masa otpadnog materijala koja je zatrpala stepenice nastala je prilikom gradnje grobnice faraona Ramzesa VI. pa je ona tako sasvim slučajno ostala pošteđena od pljačkaša grobova. Nakon trodnevnog iskapanja Carter je otkrio zapečaćen ulaz. Nakon njegova otvaranja otkriveno je jedno od najvećih nalazišta umjetničkih predmeta starog Egipta. Među njima treba posebno izdvojiti višedijelni sarkofag, pozlaćeno drveno prijestolje i kraljevsku pogrebnu masku. Carter je idućih deset godina popisivao pronađene predmete i istraživao grobnicu. Tijekom desetogodišnjih istraživanja grobnice zagonetno je umrlo više od dvadeset osoba. Neki od istraživača umrli su od tajanstvene groznice, pa su uskoro novinari proširili glasinu o “prokletstvu faraona”. Među žrtvama su bili mnogi koji su sudjelovali u otvaranju grobnice. Do danas nije sasvim razjašnjen uzrok njihove smrti. Za razliku od svojih suradnika Howard Carter je umro prirodnom smrću u Kensingtonu 1939. g.

O autoru

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih sku