Izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura otvara se u Galeriji Klovićevi dvori 27. ožujka, a trajat će do 25. svibnja ove godine.
Riječ je o izložbi kojom se nastavlja ciklus prezentacije naše kulturne baštine iz razdoblja antike, započet 2010. godine izložbom Antički Grci na tlu Hrvatske.
Rimska vladavina na tlu današnje Hrvatske zasigurno je, pored grčke, ostavila osnovne kulturološke predispozicije za integraciju ovog područja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila dugoročno temelje za razvoj osnovnih klasičnih obilježja materijalne kulture, osobito u domeni urbanizma, arhitekture i umjetnosti. I nakon sloma golemog imperija njihova je baština kao inspiracija ostala integrirana u nasljeđu globalne zapadnoeuropske civilizacije.
Izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura predstavit će sintezu onoga najznačajnijeg što nam je razdoblje antičkog Rima ostavilo u nasljeđe. Na jednome mjestu će biti prikazano oko 150 artefakata iz razdoblja klasične rimske prisutnosti na našem teritoriju (tadašnje rimske provincije Dalmatia, Pannonia i Histria) koji su razasuti po mnogim hrvatskim muzejskim institucijama. Izlošci su posuđeni iz sljedećih institucija: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej u Puli, Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej Slavonije Osijek, Muzej Cetinske krajine – Sinj, Zavičajni muzej Poreštine, Gradski muzej Omiš, Arheološki muzej Narone, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, Muzej Brodskog Posavlja, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Sisak, Muzej Đakovštine, Gradski muzej Karlovac, Muzej Međimurja, Čakovec, Grad Opuzen i Grad Daruvar. Na pripremi izložbe je sudjelovao velik broj vrhunskih hrvatskih stručnjaka iz različitih područja arheologije koji svojim tekstovima čine kontekst za razumijevanje segmenata na izložbi.
Posjetitelji će moći vidjeti arhitektonska i urbanistička rješenja koja su rimski graditelji ostavili kao vitalnu i trajnu baštinu aktualnu do današnjih dana, zatim rimsku skulpturalnu plastiku koja je, pored arhitekture i urbanističkih projekata, diljem zapadnog Ilirika činila jedinstvenu rimsku kulturnu matricu obilježivši cijeli taj prostor klasičnom vještinom promišljanja i izrade, kako rimskih, importiranih, tako i domaćih, zatečenih tema i njihovih sinkretiziranih varijacija.
Promatrajući nastanak i primjenu sustava ortogonalne mreže gradskih komunikacija u formiranju urbanih centara diljem Carstva te pratećih infrastrukturnih objekata (mostovi, kanali, akvadukti, kupališta, ceste) predočavaju nam se obilježja i forme rimske arhitekture i urbanizma, uvodeći nas u svijet mreže rimskih gradova unutar današnjeg hrvatskog prostora: od Histrije i njezinih središta Pole, Parentija i Nezakcija, preko dalmatinskih središta rimske moći – Salone, Jadera i Narone, do Panonije i njezinih urbanih centara – Siscije, Murse, Cibala. Iz razdoblja rimske vladavine na našem prostoru potječu iznimni visokourbanizirani kompleksi i građevine poput Hrama Augusta i Rome i Amfiteatra u Puli, Dioklecijanove palače u Splitu, termi u Varaždinskim Toplicama (Aquae Iasae) kao poznatom lječilišnom središtu rimske provincije Panonije…
Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti, među kojima su: interpretacija Polikletova Westmacott dječaka, Kip Venere Anzotike, Kip Dijane majstora Maksimina i Reljef Silvana i Nimfa iz Arheološkog muzeja u Splitu; Kip Magna Mater, ulomci sarkofaga s prikazom pomorske bitke i reljef Tritona iz Arheološkog muzeja Istre u Puli; Reljefni žrtvenik Silvana i dvije Silvane iz Daruvara te brojni drugi vrsni primjerci portretne plastike i monumentalne skulpture. Također, izloženi su i primjerci sitne brončane plastike iz zagrebačkog Arheološkog muzeja – Statueta atlete (tip Polikletova Diskofora), Statueta Fortune, Statueta Herkula na četvrtastom postolju te glava Mitre ili Atisa, koji zasigurno pripadaju samim vrhuncima rimske klasične umjetnosti.
Iz Grada Opuzena posuđen je mramorni kip tijela rimske carice Livije, čija se glava čuva u Ashmolean Museumu u Oxfordu. Livijin kip pronađen je u arheološkim istraživanjima 1995/1996. godine u Naroni zajedno sa skupinom mramornih kipova carske obitelji i ostacima rimskog hrama Augusteuma. Većini kipova nedostaje glava, budući da su kipovi u rimsko doba sastavljani od više dijelova, pa je tako i skulptura Livije pronađena bez glave. Prema anegdotiLivijinu glavu je u 19. stoljeću u Naroni zapazio britanski arheolog Arthur Evans te ju je, zamijenivši je s nekim mještaninom za svoj šešir, ponio u Veliku Britaniju gdje je ostala do danas. Za ovu priliku je iz spomenutog muzeja u Oxfordu posuđena glava carice Livije koja će na izložbi biti spojena s tijelom.
Među eksponatima na izložbi moći će se vidjeti i znamenita „Glava Solinjanke“ koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ovaj mramorni portret s početka 3. st. pripada među vrlo kvalitetne kiparske radove tog doba, a „Solinjankom“ se naziva prema mjestu nalaza. Pretpostavlja se da je to portret carice Plautile, Karakaline supruge.
Izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura podsjetiti će nas na sve ono što je od klasične rimske civilizacije ostalo sačuvano na našem teritoriju, te pokušati odgovoriti na pitanje gdje se suvremena Hrvatska, zahvaljujući toj ostavštini, nalazi u Europi.