Arheološki muzej u Zagrebu
Arheološki muzej u Zagrebu danas je jedna od rijetkih institucija na našem prostoru koja sustavno prikuplja egipatske starine. Sustavnim prezentiranjem putem stalne postave i tematske izložbe ova institucija uvelike doprinosi da se domaća javnost neprestano upoznaje s kulturom i poviješću drevnoga Egipta.
Zbirka Egipatskog odjela nekadašnjeg Narodnog muzeja, danas Arheološkog muzeja u Zagrebu, u gotovo 150 godina postojanja, prikupljana je iz raznih izvora. Zametak zbirke čini mumija Nesi-Hensu i njeni povoji poznati pod nazivom Liber linteus zagrabiensis koji su u zgradu Narodnog muzeja u Zagrebu pristigli u ljeto 1862. godine. Riječ je o vrlo vrijednom svjetskom raritetu oko kojeg se do danas oblikovala jedna od najznačajnijih staroegipatskih zbirki na području Srednje i Jugoistočne Europe. Ipak, najveći dio zbirke prikupljen je zaslugom biskupa Josipa Jurja Strossmayera i predsjednika JAZU-a Franje Račkoga, 1868. godine, kad je od nasljednika baruna Franza Kollera otkupljeno oko 2100 staroegipatskih predmeta. Danas zbirka sadrži oko 2300 predmeta koji datiraju od Srednjeg kraljevstva do ptolemejskog razdoblja (2055. g. pr. Kr. – 30. g. pr. Kr.). Većinu zbirke čini sitna plastika (skarabeji, amuleti, nakit, šauabti, statuete bogova), ali u zbirci se također nalaze brojne stele, kanope, papirusi, mumije i sarkofazi. Od druge polovice 19. stoljeća pa sve do današnjih dana zbirka se više puta popunjavala poklonima građana, egipatske vlade ili otkupom vrijednih premeta. Točna nalazišta i podrijetlo nekih predmeta uglavnom su nepoznata. Zahvaljujući brojnim donacijama i manjim otkupima zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu danas posjeduje predmete neprocjenjive kulturne vrijednosti.
U zbirci Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se čitav niz predmeta koji se vežu uz štovanje staroegipatskih kultova na području Ilirika u grčko-rimskom razdoblju (2. st. pr. Kr. – 4. st.). Riječ je uglavnom o statuetama helenističkih i sinkretističkih bogova (Izide, Serapisa, Hermes-Thota, Izide-Fortune, Harpokrata) i nizu epigrafskih spomenika vezanih uz štovanje ovih božanstava. Većina predmeta pristigla je u muzej za brojnih arheoloških iskopavanja tijekom 19. i 20. stoljeća, a manji dio predmeta potječe iz otkupa velike zbirke Franza Kollera.
U Numizmatičkom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se više od 260.000 primjeraka novca i medalja. Od staroegipatskih predmeta u ovom odjelu čuvaju se novac ptolemejskih vladara (305. g. pr. Kr. – 30. g. pr. Kr.) i zbirke novca rimskih careva koji je kovan u Aleksandriji (30. g. pr. Kr. – 395. g.). U razne zbirke ovog odjela novac je uglavnom pristigao terenskim iskopavanjima s našeg prostora ili otkupom trećih osoba. Zbirka ptolemejskog novca pristigla je u Arheološki muzej u Zagrebu tijekom terenskih iskopavanja ili otkupom većeg broja danas nepoznatih osoba. U inventarnim knjigama zabilježen je otkup 24 komada ptolemejskog novca od Benka Horvata godine 1926. Velika skupina novca Aleksandrijske kovnice potječe iz razdoblja Rimskog Carstva. Datira se od Augusta (27. g. pr. Kr. – 14. g. pr. Kr.) do Konstantina I. Velikog (307. – 337.) Novac prikazuje brojne rimske careve i suvladare. Podrijetlo zbirke je u najvećoj mjeri nepoznato, a 70 primjeraka potječe iz otkupa Benka Horvata 1926. godine. U pregled zbirki ovog odjela treba uključiti i veliki broj primjeraka novca s prikazima egipatskih helenističkih božanstava (npr. Apisa, Izide, Ozirisa, Harpokrata) podrijetlom iz ostalih afričkih i istočnih provincija Rimskog Carstva.
Muzej mimara u Zagrebu
Muzej Mimara nastao je donacijom umjetničke zbirke Ante Topića Mimare (Korušca 1898. – Zagreb 1987.) SR Hrvatskoj i gradu Zagrebu. Cjelokupna zbirka sastoji se od 3750 predmeta koji se danas čuvaju u zgradi muzeja na Rooseveltovu trgu br. 5 u Zagrebu. Muzej danas ne posjeduje nikakve podatke o vremenu kad je Ante Topić Mimara došao u posjed pojedinih predmeta, kao i o podrijetlu samih artefakata. Ukupno 502 predmeta staroegipatske provenijencije čuva se u dvije zbirke, Zbirci starih civilizacija i Zbirci stakla.
Zbirka starih civilizacija Muzeja Mimara broji 220 umjetničkih predmeta koji pokrivaju artefakte prapovijesnih razdoblja do ranosrednjovjekovnih država. Fundus zbirke zemljopisno obuhvaća prostor od Bliskog istoka i Male Azije do Sredozemlja. U zbrici se čuva 34 predmeta staroegipatske provenijencije koji datiraju od arhajskog razdoblja (o. 3000. – 2686. g. pr. Kr.) do koptske umjetnosti 6. i 7. stoljeća. Predmeti ranodinastičkog razdoblja i koptskog perioda čine ovu zbirku jedinstvenom u Hrvatskoj.
U velikoj zbrici stakla Muzeja Mimara čuvaju se razni staroegipatski predmeti izrađeni od staklene paste ili stakla. U zbirci se ukupno čuva 470 predmeta staroegipatske provenijencije koji datiraju od Srednjeg kraljevstva do kraja 2. stoljeća. Ovo je jedina zbirka stakla s predmetima egipatske provenijencije koja se čuva u Hrvatskoj po čemu je ova zbrika jedinstvena.
Dubrovački muzeji – Arheološki muzej u Dubrovniku
Arheološki muzej u Dubrovniku koji radi u okviru Dubrovačkog muzeja, nastao je dugogodišnjim donacijama danas većinom nepoznatih osoba. Velika staroegipatska zbirka muzeja danas broji nešto više od 190 predmeta. Iz inventarne knjige muzeja samo za tri predmeta može se iščitati donator i vrijeme ulaska u muzej. Iz arhivskih zapisa muzeja vidljivo je da je obitelj Amerling 1872. godine darovala veliku zbirku, a budući da su Amerlinzi često boravili u Egiptu, može se pretpostaviti da su oni bili vjerojatni donatori većine predmeta. Arhivski zapisi također navode da je jednu veću zbirku darovao Ivo Nordeli koji se u inventaru zbirke ne navodi kao direktni darovatelj. Budući da točni podaci nisu sačuvani, preciznu genezu zbirke nemoguće je odrediti. Većina predmeta potječe iz kasnog, ptolemejskog i rimskog razdoblja. Prema podacima iz inventarne knjige muzeja svi predmeti potječu iz Egipta. Budući da nemamo nikakve precizne naznake o njihovom točnom podrijetlu, gotovo je nemoguće utvrditi lokalitete s kojih artefakti potječu. Prema prvim preliminarnim istraživanjima I. Uranića (2002.) i M. Tomorada (2003., 2005., 2013.) u zbirci su indentificirana 164 autentična predmeta, 31 falsum, 1 predmet koji potječe iz Etrurije i jedna mumija koja se sastoji od dijelova tijela više osoba.
Arheološki muzej u Splitu
Egipatska zbirka Arheološkog muzeja u Splitu sastoji se od oko 140 predmeta koji dokumentiraju prisutnost staroegipatskih sinkretističkih kultova na području srednje Dalmacije s otocima. U zbirci se također nalaze sfinge, dijelovi sfingi i jedna egipatska glava od crvenkastog granita koje su se nekad krasile Dioklecijanovu palaču u Splitu. Najveći dio predmeta pristigao je u muzej tijekom arheoških iskopavanja na ovom području, a dio je nabavljen otkupom ili donacijom privatnih dalmatinskih obitelji Lanza, Marchi, Machiedo i Lukanović.
Arheološki muzej Istre u Puli
U Arheološkom muzeju Istre u Puli čuva se 39 predmeta koji dokumentiraju pojavu staroegipatskih kultova na području Rimskoga Carstva. Predmete možemo podijeliti u tri skupine: 1.) Predmeti koji dokumentiraju pojavu staroegipatskih sinkretističkih božanstava na području Istre (Serapisa, Izide, Izide-Fortune, Jupiter-Amona, Hator i Aheloja). Oni su u muzej uglavnom pristigli tijekom arheoloških istraživanja na području Pule i okolnih mjesta. 2.) Predmeti uglavnom votivnog karaktera većinom nepoznatog podrijetla s područja Istre. 3.) Sedamnaest staroegipatskih predmeta koji su bili dio zbirke nekog nepoznatog austrijskog donatora.
Arheološka zbirka samostana sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu
Samostan sv. Eufemije na otoku Rabu posjeduje manju arheološku zbirku u kojoj se nalaze i predmeti s područja starog Egipta. Zbirka sadrži veći broj staroegipatskih predmeta koji se čuvaju u u jednoj manjoj vodoravnoj drvenoj vitrini pokrivenoj staklom. U vitrini se također nalaze razne prapovijesne sjekire, vršci brončanih kopalja, uljanice, manje amfore, keramičke posude, dijelovi posuđa te nekoliko prikaza životinja. Budući da je staklena površina zakucana čavlima u podnožje vitrine, u ovom trenutku je nemoguća stručna analiza predmeta jer tamošnje crkvene vlasti ne žele dati dopuštenje za otvaranje vitrine. Upravo iz toga razloga za čak jedanaest predmeta ne može se u ovom trenutku sa sigurnošću utvrditi pripadajuli oni staroegipatskom kulturnom krugu ili ne. Također je nemoguće utvrditi radi li se o originalima ili je riječ o eventualnim falsifikatima. Zbirku je samostanu donirao Ivo Kugli, ali, nažalost, nisu sačuvani nikakvi podaci o vremenu donacije. Pretpostavljam da su predmeti donirani nakon završetka 2. svjetskog rata. Naime, prema sačuvanim podacima I. Kugli kupio je staroegipatske predmete u Aquileji 1939. godine od jednog Židova koji je bježao u Ameriku. Podrijetlo predmeta teško je utvrditi, pa ostaje dvojba potječu li ti artefakti iz Egipta ili s područja Aquileje.
Arheološki muzej u Zadru
Arheološki muzej u Zadru posjeduje zbirku 16 staroegipatskih kultnih predmeta koji su pronađeni prilikom arheoloških iskapanja na području Zadra i njegove okolice.
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu – Arheološka zbirka Benka Horvata
Godine 1946. poznati hrvatski kolekcionar Benko Horvat donirao je gradu Zagrebu oko 1000 predmeta koji datiraju od 11. st. pr. Kr. do 9. stoljeća. Arheološka zbirka (381 predmet) pohranjena je nakon donacije u tadašnjim Galerijama grada Zagreba. U arheološkoj zbirci B. Horvata, koja se danas čuva u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, nalazi se jedanaest predmeta staroegipatske provenijencije.
Muzej Slavonije u Osijeku – Arheološka zbirka
U okviru Arheološke zbirke Muzeja Slavonije u Osijeku čuva se devetnaest kultnih predmeta koji se vezuju s uz štovanje staroegipatskih kultova na prostoru rimske provincije Panonije. Artefakti su u muzej prispjeli u dva oblika: 1.) kao slučajni nalaz s područja Osijeka, 2.) kao rezultat temeljitih arheoloških istraživanja na području Osijeka i istočne Slavonije.
Gradski muzej Varaždin – Arheološki odjel
U Arheološkiom odjelu Gradskog muzeja Varaždin čuva se sedam staroegipatskih predmeta. Šest vrlo lijepih staroegipatskih predmeta potječe iz privatne zbirke obitelji Pasthory-Varady koja je vjerojatno nastala u 19. stoljeću u vrijeme kad je jedan od njezinih članova boravio u Egiptu tijekom svoje diplomatske službe. Po njegovu povratku u zemlju predmeti su prispjeli u obiteljski dvorac Križovljan, odakle su u prvoj polovici 20. stoljeća dospjeli u muzej. Posljednja akvizicija ove zbirke je maleni neobjavljeni staroegipatski skarabej. Svi su predmeti umjetnički vrlo lijepi i dobro očuvani.
Dioklecijanova palača u Splitu
Rimski car Dioklecijan (284.-305.) dao je svoju palaču u današnjem Splitu ukrasiti brojnim staroegipatskim spomenicima koji su dopremljeni direktno iz Egipta. Prema Selemu oni su ukrašavali palaču kao dio istočnjačkog simbolizma. Palaču su tako ukrašavale brojne sfinge i stupovi izrađeni od asuanskog crvenkastog granita. Dio tih spomenika ostao je sačuvan do danas. Riječ je o staroegipatskim spomenicima koji se danas nalaze in situ i ne predstavljaju dio neke muzejske zbirke. Dio sfingi koje su danas izložene u okviru Palače pronađene su tijekom arheoloških istraživanja palače Cindro tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća. Dio stupova danas se nalazi in situ u dijelu zapadne kolonade Peristila, a dio je prenesen u crkvicu na Sustipanu. Velika sfinga od crnog granita danas se nalazi na lijevoj strani Peristila, sfinga od crnog sjajnog granita danas se nalazi pred ulazom u Jupiterov hram, a vrlo oštećena sfinga od crnog granita smještena je uz istočni zid Mauzoleja. Mala sfinga od sivog granita i ulomak sfinge od sivkastog granita izloženi su u podrumskim prostorijama Palače. Egipatska glava s klaftom na glavi od crvenkastog granita nalazi se uzidana u kuću Gotovac u ulici Palaić br. 16.
Franjevački samostan u Sinju – Arheološka zbirka
Egipatski dio arheološke zbirke Franjevačkog samostana u Sinju dospio je u lokalnu zbirku putem posrednika. Predmeti potječu iz okolice Sinja, iz Čitluka, a jedan skarabej od tamnog kamena donio je pred II. svjetski rat fra Ante Jadrijević iz Egipta. Predmeti koji su pronađeni na našem prostoru dokumentiraju pojavu staroegipatskih kultova na području rimske provincije Dalmacije. U zbirci se danas čuva ukupno šest staroegipatskih predmeta.
Odjel za povijest građevinarstva Urbanističkog ureda u Splitu
U sklopu ove institucije čuvaju se tri ulomka sfingi koje su također nekada krasile Dioklecijanovu palaču u Splitu. To su: ulomak sfinge od crvenkastog granita, ulomak sfinge od sivo-crnog granita i mali ulomak sfinge od sivo-crnog granita. Sva tri predmeta iskopana su tijekom arheoloških istraživanja Palače.
Lapidarij na otoku Veliki Brijun
Na području Hrvatske pronađen je veliki broj predmeta koji dokumentiraju pojavu sinkretističkih staroegipatskih kultova koji su bili vrlo popularni tijekom Rimskoga Carstva. Jedan takav spomenik nalaze se na otoku Veliki Brijun. Riječ je o monolitno, kamenom bloku s protomom glave Jupitera-Amona koji je na otok prenesen iz Pule.
Lapidarij u Novigradu (lat. Emonia) u Istri
U sklopu privatnog lapidarija kuće u ulici J. Malaveca br. 12 u Novigradu nalaze se dva fragmenta manje are sa žrtvenika posvećenog Izidi. Riječ je o svojevrsnoj privatnoj zbirci.
Zavičajni muzej Poreštine, Poreč
U Zavičajnom muzeju Poreštine čuva se malena statueta Izide-Fortune. Ona je otkrivena u sklopu dijela keramičarskog proizvodnog središta u Loronu tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta (1994-1998).
Franjevački samostan u Košljunu na otoku Krku
U Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Košljunu u zaljevu Punata na otoku Krku čuva se malena zbirka staroegipatskih predmeta koji su iskopani u helenističkim grobovima na prostoru antičke nekropole otkrivene u vrtu kuće obitelji Šimigoj u gradu Krku (Cunicum). Riječ je o dva šaubtija, pet figurica mačke i tri skarabeja s hijeroglifskim znakovima. Zbirka je do nedavno bila u potpunosti nepoznata i sada je u procesu objave.
Lapidarij Gradskog muzeja u Senju
Godine 1962. u lapidarij Gradskog muzeja u Senju premješten je fragment skulpture s votivnim natpisom posvećen kultu boga Serapisa. Ovaj spomenik otkriven je 1898. na području Senja.
Muzej grada Šibenika
U Muzeju grada Šibenika čuvaju se tri predmeta staroegipatske provenijencije koja su otkrivena na šibenskom području.
Arheološka zbirka i lapidarij dr. Grga Novak – Hvar
Zbirka Centra za zaštitu kulturne baštine Hvara smještena u okviru nekadašnje Crkve sv. Marka koja je pripadala Dominikanskom samostanu. Tamošnja arheološka zbirka i njen lapidarij posvećeni su glasovitom povjesničaru i zaslužnom Hvaraninu dr. Grgi Novaku. U zbirku su uključeni brojni predmeti koji dokumentiraju povijest otoka Hvara od prapovijesti do kasne antike. Od staroegipatskih predmeta u zbirci se čuva brončani kipić boga Nefertuma koji je pronađen na otoku. Uz njega se u stalnom postavu mogu vidjeti još tri staroegipatska amuleta i jedan šauabti koji su također pronađeni na otoku Hvaru, a koji se danas nalaze u posjedu Arheološkog muzeja u Splitu.
Arheološki muzej Narona u Vidu kod Metkovića
U Arheološkom muzeju Narona u Vidu kod Metkovića čuva se žensko alabasterno poprsje s jasnim Izidinim odrednicama (veo, izidinski čvor, šal) te kameni spomenik s zagrobnim natpisom te prikazom sistruma koji još jednom dokumentiraju prisutnost staroegipatskog kulta na prostoru Dalmacije u razdoblju Rimskoga Carstva.
Zbirka Narodnog sveučilišta u Imotskom
U lokalnoj zbirci Narodnog sveučilišta u Imotskom nalazi se brončani kipić sinkretističkog božanstva Izide-Fortune. On je iskopan u blizini Šarampova mosta u Prološcu kod Imotskog 1986. godine. Iste godine otkupljen je za istu zbirku gdje se i danas čuva.
Muzej grada Pregrade „Dr. Zlatko Dragutin Tudjina“ – Kulturno-povijesna zbirka
U muzeju grada Pregrade čuva se maleni amulet staroegipatskog boga Besa koji je u muzej je stigao kao donacija privatne zbirke dr. Zlatka Dragutina Tudjine iz Münchena. Vjerojatno je izrađen tijekom helenističkog ili rimskog razdoblja egipatske povijesti.
Muzej grada Koprivnice
Tijekom kolovoza 2001. godine na području šljunčare Gabajeva Greda u blizini Drave iz jezera je na dubini od 25 m iskopano mramorno krunište stele s lavljim parom. Riječ je o jednom u nizu sličnih spomenika s područja rimske provincije Panonije koji dokumentiraju pojavu sinkretističkih kultova Serapisa i Kibele.
Gradski muzej Križevci
U Gradskom muzeju Križevaca čuva se krunište s parom lavova od bijelog mramora koje ikonografski odgovara prikazu Serapisa. Ono je pronađeno početkom pedesetih godina 20. stoljeća u Križevcima prilikom kopanja tamošnjeg novog groblja sv. Roka.
Muzej grada Zagreba – Zbirka Tille Durieux
U sklopu Zbirke Tille Durieux (rođ. Otillia Godefroy, 1880. – 1971.) čuvaju se predmeti koji su nekada bili dio velike zbirke umjetnina koje je ova slavna njemačka glumica prikupila tijekom prva tri desetljeća 20. stoljeća. Godine 1982. njena je nasljednica Erika Danhoff darovala devetnaest predmeta gradu Zagrebu u kojem je gospođa Durieux živjela od 1941. do 1952. U cjelokupnoj zbirci nekada se nalazio čitav niz predmeta različitih razdoblja staroegipatske povijesti od skarabeja, amuleta, kipića bogova, kip svećenice He-nid s hijeroglifskim natpisom i nekoliko malih predmeta brončane plastike. Od svih gore navedenih predmeta danas se u u Muzeju grada Zagreba čuva samo glava brončane statuete iz razdoblja 26. dinastije (664. – 525. g. pr. Kr.).
Muzej grada Požege
Na prostoru sela Sesveta u Požeškoj kotlini koncem sedamdesetih godina XX. stoljeća u ostacima rimskog naselja otkriven je gornji dio koštanog noža s urezanim profilom ženske glave. Na temelju moje prve preliminarne analize predmeta utvrdio sam da urezani profil vjerojatno prikazuje božicu Izidu. Predmet se danas čuva u Muzeju grada Požege te nema inventarnog broja.