U Sumeru su nastali brojni epovi od kojih je najglasovitiji Ep o Gilgamešu. Gilgameš je bio legendarni ranodinastički vladar sumerskog grada Uruka. Ranodinastičke liste sumerskih vladara navode Gilgameša kao božanskog vladara koji je pokorio okolne gradove, a prema predaji je vladao 126 godina. Nedostatak izvora ne može sa sigurnošću potvrditi njegovu vladavinu, ali ipak se može pretpostaviti da je Gilgameš vladao Urukom i okolnim gradovima sredinom 3. tisućljeća pr. Kr.

Sam ep opisuje junačka djela poluboga Gilgameša koja su opisana na dvanaest glinenih pločica koje su otkrivene u Ninivi sredinom 19. st. Iz epa se može iščitati odnos tadašnjeg čovjeka prema bogovima, prirodi, ljubavi, prijateljstvu, ali i njihov pustolovni i borbeni duh. Gilgameš se s pravom može smatrati herojskom osobom koja kroz ep prolazi iz avanture u avanturu. Na početku epa Gilgameš vlada Urukom. Građani su se zbog njegovog načina vladavine žalili bogovima koji da bi zabavili Gilgameša stvaraju Eabanija (I. pločica). On uskoro postaje Gilgamešov nerazdvojni sudrug i pomoćnik (II. pločica) u brojnim avanturama koje ga odvode izvan granica grada. Njihov najglasovitiji podvig bilo je ubojstvo čudovišta Humbabe. Humbaba je bio čuvar svete cedrove šume koji je učinio svetogrđe protiv sumerskih bogova (III. pločica). Podvig je opisan u IV. i V. pličici epa. Nakon ovog junačkog podviga sama boginja ljubavi, plodnosti i rata Inana željela je Gilgameša za svoga muža i ljubavnika, ali ju je on odbio (VI. pločica) pa je ona na njega poslala “nebeskog bika” koga su Gilgameš i Eabani uspjeli svladati i ubiti. Uskoro nakon toga Eabani se razbolio i umro (VII. i VIII. pločica) pa Gilgameš odlazi u bezuspješnu potragu za vječnim životom (IX. – XI. pločica). Nakon bezuspješna lutanja vratio se u Uruk gdje je vladao sve do svoje smrti (XII. pločica).

Do sada je pronađeno nekoliko verzija Epa o Gilgamešu od kojih je najstariji najvjerojatnije nastao još u vrijeme sumerske obnove oko 2200. g. pr. Kr., a možda i ranije. Fragmentarno su sačuvane starobabilonska i hetitska verzija, a najcjelovitija je asirska verzija iz vremena Asurbanipala II. (669. – 629. g. pr. Kr.). Donosimo opis Gilgamešove vladavine Urukom opisane na početku I. pločice asirske verzije epa:

” … Jednom trećinom čovjek rodi se Gilgameš,

druge dvije trećine on je bog.

Liku njegovu sa strahom se dive građani Uruka,

jer po snazi i ljepoti ne bijaše mu ravna.

Lava on uplaši s ležaja,

uhvati ga za grivu i probode kopljem!

Krilata strelica njegova luka dostiže divljega bika.

U Uruku je njegova riječ glavna, a odluka zakon.

… Mladići, tek što dostignu zrelost postaju sluge velikog pastira,

ko vojnikom, ko lovcem, ko pastirom kraljevskih stada,

 ko služiteljem svetog hrama.

umor ne zna Gilgameš, dan i noć on bedem zida.

Za njega radi staro i mlado, jaki i nejaki.

Gilgameš ne pušta sina k ocu,

on, pastir Uruka, čvrsto zidanog!

On, pastir i štit naroda!

 Silan, velik i mudrošću ispunjen,

Gilgameš ne pušta svome mužu ženu,

ni kneževsku kćer, izabranicu junaka! …”

(Ep o Gilgamešu, I. pločica asirske verzije, 3-17)

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.