U ponedjeljak 30. lipnja u 18 sati u Arheološkome muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, 1. kat) održat će se predavanje i promocija knjige Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod autora Kristine Šekrst i Igora Uranića u izdanju školske knjige.
Knjiga, kao prva gramatika srednjoegipatskoga jezika na južnoslavenskome području te kao prva historijska gramatika na bilo kojemu slavenskome jeziku uopće, obrađuje kanonsku fazu staroegipatskoga jezika – srednjoegipatski jezik. Osvrti se donose i na njegove ranije i kasnije faze, odnosno obrađuje se razvoj egipatske jezične porodice od afrazijskoga prajezika pa sve do modernoga koptskoga jezika, koji mnogo pomaže u jezikoslovnoj rekonstrukciji. Arhajski egipatski i staroegipatski starije su njegove inačice, dok je srednjoegipatski klasična faza toga jezika, usporediva primjerice s latinskim jezikom u europskoj kulturnojezičnoj povijesti. Pritom bi staroegipatski bio analogan starolatinskomu, a koptski modernim romanskim jezicima izvedenima iz latinskoga jezika.
Uz egipatski jezik nužno se veže i njegovo specifično pismo. Knjiga je ujedno i uvod u hijeroglifsko pismo, koje, suprotno čestim zabludama, nije slikovno pismo. Većinu znakova čine fonogrami, odnosno vrsta znakova koja predstavlja određene zvukove, baš kao što to jest slučaj i u latinici, tako da i u egipatskome susrećemo jednoslove, dvoslove, troslove i četveroslove (usporedbe radi, u hrvatskome jeziku imamo dvoslove kao lj, nj ili dž, dok su ostalo jednoslovi). Potom slijede ideogrami u užemu smislu ili logogrami – malen je broj takvih znakova i oni predstavljaju baš to što je naslikano, tako da se uz nacrtani ili urezani znak doda identifikatorska crtica. Primjerice, znak za ruku sam za sebe značit će zvuk sličan glasu a, a s identifikatorskom okomitom crticom značit će ruku. Treća su vrsta znakova determinativi, odnosno znakovi koji određuju kojoj klasi objekata zadana riječ pripada – npr. riječi za čovjeka imat će determinativ čovjeka, knjiga će označavati apstraktne predmete, a brod vodena plovila. Takvi se znakovi ne čitaju, a izvorno su služili da se razlikuju riječi koje se pišu istim znakovima, a različito čitaju.
U knjizi se navodi i pregled egipatske književnosti te su analizirani i prevedeni fragmenti tekstova uz hijeroglife, transliteraciju, gramatičke kategorije i prijevod na hrvatski jezik, kako bi se vidjelo kako srednjoegipatska gramatika funkcionira u praksi. Sva poglavlja prate i odgovarajuće vježbe prijevoda sa srednjoegipatskoga jezika na hrvatski i obratno, a na samome kraju knjige nalazi se maleni hrvatsko-srednjoegipatski rječnik te mnogo veći srednjoegipatsko-hrvatski rječnik.
