U drugoj polovici 2020. godine izišla je iz tiska knjiga “Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija staroegipatskom kulturom” u izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autor knjige je Mladen Tomorad. Knjiga obrađuje raznovrsne teme vezane uz prisutnost egipatskih fenomena na tlu Hrvatske od antike do početka 21. stoljeća.

Knjiga je nastala kao rezultat više od dva desetljeća istraživanja na projektu Croato-Aegyptica te potaknuta pripremom dviju izložaba koje su održane u Zagrebu i Osijeku 2018. i 2019. godine. Budući da tijekom organizacije prve izložbe, održane u Muzeju Mimara u Zagrebu (rujan – listopad 2018.) nije tiskan popratni vodič, autor je odlučio napisati kraću sintezu u kojoj bih svim zainteresiranim čitateljima prikazao prisutnost do sada istraženih elemenata staroegipatske kulture u Hrvatskoj.

Na prvi se pogled čini da staroegipatska povijest i kultura nemaju važne poveznice s našom zemljom. No, zagrebemo li po uobičajenoj slici o starom Egiptu kao dalekoj i drevnoj civilizaciji, možemo primijetiti da su već od antičkih vremena njeni elementi prisutni na prostoru Hrvatske. Tijekom 1. tisućljeća pr. Kr. na našu obalu pristižu prvi staroegipatski predmeti u obliku raznih kipića i amuleta koje su nepoznati trgovci i pomorci donijeli kao element razmjene dobara. Od razdoblja vladavine dinastije Ptolemejevića dolazi do razvoja trgovačkih veza između Egipta i grčkih naseobina na našoj obali te unutrašnjosti, o čemu svjedoče nalazi egipatskih ostava novca na prostoru Dalmacije i Like. Od 2. st. pr. Kr. razni simboli i predmeti povezani sa širenjem egipatskih kultova (npr. Izida, Serapis, Oziris, Harpokrat, Horus, Apis, itd.) pristižu na prostor Hrvatske. Oni će svoju popularnost steći tijekom rimske vladavine Panonijom, Dalmacijom i Istrom.

No, na našu obalu i unutrašnjost ne dolaze uvijek samo staroegipatski vjerski elementi. Pod utjecajem staroegipatske arhitekture građevine se ponekad ukrašavaju egipatskim simbolima, o čemu svjedoče primjeri iz pulske Arene i Dioklecijanove palače u Splitu.

Tijekom razdoblja humanizma i renesanse na prostor Egipta odlaze prvi putnici te nastaju prve zbirke staroegipatskih umjetnina. Juraj Hus Rasinjanin znamenit je primjer putnika, u našem slučaju nenamjernog, koji boravi na prostoru Egipta kao najamnik u službi jednog turskog kapetana broda tijekom druge polovice tridesetih i ranih četrdesetih godina 16. stoljeća. Nažalost, imena brojnih drugih putnika, od kojih najveći broj najvjerojatnije potječe s prostora Dubrovačke Republike, i dalje ostaje nepoznat.

Tijekom 19. stoljeća na prostoru Hrvatske nastaju prve muzejske ustanove. Istodobno se javlja velik broj raznih kolekcionara koji su fascinirani ponovnim otkrićem i istraživanjima starog Egipta. U razdoblju 19. i 20. stoljeća staroegipatski predmeti prispjeli su u preko 40 institucionalnih zbirki s preko 4000 predmeta te i u dalje nepoznat broj privatnih zbirki.

Istovremeno, tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj započinje znanstveno istraživanje staroegipatske povijesti te sveučilišna nastava povijesti starog Istoka i Egipta na Sveučilištu u Zagrebu (Gavro Manojlović, Grga Novak). Istovremeno, tijekom 19. stoljeća započinju i prva turistička putovanja našeg imućnijeg građanstva te društvene elite na prostor Egipta. Ona se ponekad mogu pratiti kroz rukopisnu građu i dnevnike (Jakov Šašel, Fran Gundrum Oriovčanin), a od početka 20. stoljeća kroz novinske članke (Fran Gundrum Oriovčanin, Grga Novak), fotografije i neobjavljene spise (Fran Gundrum Oriovčanin, Ivan Meštrović), knjige (Vladimir Nazor, Grga Novak) i privatne filmske zapise (npr. obitelj Deutsch-Maceljski).

Od kraja 18. stoljeća utjecaj staroegipatske, grčke i rimske umjetnosti vidljiv je u europskoj i svjetskoj arhitekturi gdje se brojne novoizgrađene zgrade ukrašavaju staroegipatskim motivima, a parkovi i groblja obeliscima i grobnicama izgrađenim pod utjecajem staroegipatske arhitekture. Takvi se primjeri mogu vidjeti i u hrvatskim gradovima, a najbolji od njih u zagrebačkoj arhitekturi (park Maksimir, groblje Mirogoj, zagrebački ZOO i sl.). Sveprisutna egiptomanija, koja započinje krajem 18. stoljeća, vidljiva je i kroz brojne ukrase i predmete iz svakodnevnog života koji su se nalazili u stanovima hrvatskog plemstva i građanstva.

O autoru

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko 300 znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, veći broj udžbenika i priručnika za osnovnu školu, gimnaziju i sveučilište, znanstvene knjige Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi (Zagreb: Barbat, 2003.), Staroegipatska civilizacija sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta (Zagreb: Hrvatski studiji, 2016.), Staroegipatska civilizacija sv. 2: Uvod u egiptološke studije (Zagreb: Hrvatski studiji, 2017.), Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom (Osijek: Arheološki muzej, 2019. s Marinom Kovač), Egypt in Croatia (Oxford: Archaeopress, 2019., s još sedam kolegica) i Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija staroegipatskom kulturom (Zagreb: Fakultet hrvatskih studija, 2020.). Urednik sam knjiga „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Saarbrücken: Lambert Academic Publishing, 2014.), „A History of Research into Ancient Egyptian Culture Conducted in Southeast Europe” (Oxford: Archaeopress, 2015.), Egypt 2015: Perpectives of research – Proceedings of the Seventh European Conference of Egyptologists (2nd-7th June 2015, Zagreb – Croatia) (Oxford: Archaeopress, 2017.) i Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta (Zagreb: Meridijani-Hrvatski studiji, 2018.). Bio sam glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica [www.croato-aegyptica.hr; 2004.-2014.], a trenutno sam urednik online povijesnog časopisa Stara povijest [www.starapovijest.eu]. Također sam osmislio web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.