IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE O POVIJESTI I KULTURI STAROG EGIPTA NA HRVATSKOM JEZIKU
1. Zbirke izvora
GRAČANIN, Hrvoje; MALUS TOMORAD, Ivana; TOMORAD, Mladen. Povijesna čitanka: Stara povijest. Samobor: Meridijani, 2004:
Čitanka stare povijesti za peti razred osnovne škole. U knjizi se nalazi odlomak teksta Priča o Sinuhe (R1-R20, 1-82) (35-37.)
SELEM, Petar. „Ipu-Ur Žalopojka“. Književna smotra br. 15 (1973.): 47-53.
Prijevod Žalopojke Ipu-Ura s bilješkama.
SELEM, Petar. „Komentar Ipu-urovoj Žalopojci“. Književna smotra br. 15 (1973.): 59-66.
Komentari na staroegipatski tekst Žalopojke Ipu-Ura.
SELEM, Petar. „Iz tekstova piramida“. Polja – časopis za kulturu, umjetnost i društvena pitanja god. XXII mart ′77. br. 217 (1977.): 13-14.
Prijevod Iz tekstova piramida.
URANIĆ, Igor. Stari Egipat – povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana. Zagreb: Školska knjiga, 2002.
Knjiga o povijesti starih Egipćana. U knjizi se također nalaze prijevodi mnoštva djela staroegipatske književnosti: Iz tekstova piramida (72-74.), Phatotepovi savjeti (75-83.), Životopis Heruefa (83-87.), Seljakove pritužbe (92-97), Iz žalopojki Ipu-ura (98-99.), Savjeti Amenemhata I. sinu Sesostrisu (109-111.), Životopis princa Sinuhea (111-120.), Priča brodolomca (120-123.), Iz tekstova sarkofaga (124-125.), Priča o dva brata (179-185.), Ankhšešonkovi savjeti (197-206), Iz Asklepija (Hermesovo proročanstvo (212-213.), Iz Knjige mrtvih (242-247.), Mit o nebeskoj kravi (247-250.).
URANIĆ, Igor. Ozirisova zemlja – Egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
Knjiga o staroegipatskoj religiji i mitologiji. Objašnjava na koji je način mitologija nastala, kakva je uloga simbola, utjecaj egipatske simbolike na druge religije, i sl. U knjizi postoji nekoliko prevedenih ulomaka iz tekstova egipatske književnosti: Knjiga o poznavanju Raovih stvaranja i rušenju Apepa (39-40.), Memfiska teologija (40-41.), Razgovor čovjeka sa svojom dušom (143-148.), Tekstovi sarkofaga (ct 1130 i 1031) (174-175.), Knjiga mrtvih (Papirus Zagreb 601) (179-181), Mit o Raovu tajnom imenu (186-188.), Tabula Smaragdina (201-202.).
2. Antički izvori
APIJAN. Rimski građanski ratovi. Beograd: Kultura, 1967.
Tekstovi koji opisuju turbulentno razdoblje u rimskoj povijesti, od ubojstva Tiberije Grakha do Oktavijanove pobjede u građanskom ratu. Izvor je značaj zbog opisivanja zbivanja u Ptolemejskom Egiptu tijekom zadnjeg stoljeća vladavine te dinastije.
CEZAR. Moji ratovi. Zagreb: Zora, 1972.
Cezarovo svjedočanstvo o njegovim pohodima u Galiji, Sredozemlju, tijekom građanskog rata, te Egiptu, gdje je pomogao Kleopatri VII. da osigura prijestolje. Pisano u trećem licu.
HERODOT. Povijest. Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
Jedna od knjiga govori o Herodotovom putovanju u Egipat. Opisuje Egipćane, njihova vjerovanja, političke okolnosti, i sl. S obzirom da nije pričao lokalni jezik, njegova su saznanja o Egiptu dvojbena, a neki čak tvrde da nikada nije niti bio u Egiptu.
HOMER. Ilijada. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 2003.
Starogrčki ep ispjevan pijevnim heksametrom, koji opisuje događaje trojanskog rata. Egipćani su nakratko spomenuti u kontekstu s drugim narodima, kao Etiopljani.
PLUTARH. Usporedni životopisi, vol. I-III. Zagreb: August Cesarec, 1988.
Književno djelo u kojem Plutarh uspoređuje živote istaknutih Grka i Rimljana. Opširnije podatke o Egiptu moguće je pronaći u životopisima Aleksandra Makedonskog, Pompeja, Julije Cezara i Marka Antonija.
PLUTARH. De I set Os. – Izida i Oziris (De Iside et Osiride). Zagreb: Integra, 1993.
Jedan od temeljnih dokumenata o staroegipatskoj religiji.
SVETONIJE. Dvanaest rimskih careva. Zagreb: Naprijed, 1978.
Svetonije piše o životu i vladavinama dvanaestorice rimskih careva, od Julije Cezara do Domicijana. Egipat je spomenut u više navrata, budući da je u tom razdoblju bio Rimskog carstva i poprište važnih zbivanja.
TACIT. Anali. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.
Djelo koje podrobno dokumentira razdoblje Rimskog carstva od Tiberija do Nerona. Egipat se spominje u nekoliko navrata, kao primjerice Germanikovo putovanje Egiptom.
TACIT. Historije. Zagreb: Matica hrvatska, 2007.
Tacitovo djelo koje bilježi zbivanja u Rimskom carstvu, počevši od Neronove smrti sve do ubojstva Domicijana. Egipat je spomenut u nekoliko navrata.
TUKIDID. Povijest Peloponeskog rata. Zagreb: Matica hrvatska, 2009.
Izvještaj o Peloponeskom ratu, napisan od strane sudionika koji je tijekom rata služio kao atenski državnik i general. U tekstu je kratko opisana pomorska bitka između Atenjana i Perzijanaca. Do sukoba je došlo zbog atenske ekspedicije u Egiptu prilikom koje je osvojen Memfis.
3. Literatura
ANDRENUCCI, Sara.Egipatski muzej Kairo. Zagreb: EPH media, 2012.
Knjiga prikazuje i objašnjava neke od znamenitijih artefakata u Egipatskom muzeju Kairo.
BABIĆ, Ivo.„Egipatski utjecaji u Dioklecijanovoj palači-Le influenze nel Palazzo di Diocleziano“. U: ŠEGVIĆ, Marina & MIRNIK, Ivan (ur.) Illyrica antiqua: ab honorem Duje Rendić-Miočević. Zagreb, 2005.: 83-98.
Autor u tekstu utvrđuje točno porijeklo egipatskog kulturnog utjecaja na pojedine ukrase u Dioklecijanovoj palači. Detaljno se raspravlja o tome koji su staroegipatski bogovi prikazani na trima kultnim slikama: glava careva genija (721-722.), Ovan (Amon?) (722-724.) i Bikova glava (Apis?) (724-726.). Obrađuju se i arhitektonske teme: kapiteli na galeriji južne fasade (727-728.), vijenci sa skošenim stranama (728.), polukapiteli na pilonu na kižanju karda i dekumana u Dioklecijanovoj palači (728-730.), Polukapitel na palači Cambi (730-731.), O takozvanom tipu kapitela sa zadebljanim lišćem (731-732.), Geneza kapitela s punim lišćem (palminim granama) (732.) i Kontinuitet tipa kapitela sa zadebljanim lišćem (733.).
BURENHULT, Göran (ur.). Velike civilizacije: ilustrirana povijest čovječanstva zajednice i kulture staroga svijeta. Rijeka: Dušević & Kršovnik, 2005.: 39-60.
U knjizi dio o Egiptu podijeljen je na četiri poglavlja. Osim povijesnog pregleda, knjiga nastoji objasniti religiozna razmišljanja Egipćana – na koji je način ono utjecalo na njihovo poimanje svijeta, kakvog je utjecaja imalo na arhitekturu, itd.. Tekst je popraćen mnoštvom fotografija i ilustracija.
BOŽIĆ, Miro Povijest svijeta. Rijeka: Naklada Uliks, 2009.: 42-49.
Kratki osnovni pregled staroegipatske civilizacije.
LEHMANN, G. A. „Egipat i otočni svijet istočnog Sredozemlja“. U: BRODNJAK, Vladimir (ur.), Povijest svijeta – od početka do danas. Zagreb: Naprijed, 1977.: 122-136.
Poglavlje pruža kratki povijesni pregled staroegipatske države od ujedinjenja do potpadanja egipatskog stanovništva pod arapsku vlast.
CAMBI, Nenad. „Nove potvrde egipatskih kultova u antičkoj provinciji Dalmaciji“. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXV-LXVII, 1971.: 85-107.
U tekstu se spominju novi pronalasci koji dodatno potvrđuju prisutnost staroegipatskih kultova na prostoru antičke Dalmacije.
CAMBI, Nenad. Antika. Zagreb: Naklada Ljevak, 2002.
Knjiga u cjelinama prati razvoj umjetnosti i arhitekture u antičko doba na prostoru Hrvatske, od grčke civilizacije do kraja antike. Spominje se i utjecaj staroegipatske kulture i umjetnosti. Vidi stubac ograde foruma s glavom Jupitra Amona (90.).
CERAM, C. V. Bogovi, grobovi i učenjaci – Roman o arheologiji. Zagreb: Matica Hrvatska, 1955.
Roman obrađuje arheološka otkrića i znamenite pojedince u polju arheologije koji su zaslužni za njih. Autor se pozabavio raznim kulturama: egejske kulture, Egipat, sumerske kulture, semitski narodi, Asteci, itd.
CRAVETTO, Enrico (ur.). Povijest 2: Egipat i stara Grčka. U: Ivo Goldstein, Zagreb: Europapress holding, 2008.
Druga knjiga u serijalu Povijest opisuje razdoblje egipatske civilizacije kroz tri tisućljeća (17-129.) i uspon antičke Grčke do Aleksandra Makedonskog.
DUKAT, Zdenka; MIRNIK, Ivan. Numizmatička zbirka – Arheološki muzej u Zagrebu. Zagreb: Arheološki muzej, 2004.
Zbirka služi kao vodič za numizmatičku građu u posjedu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Zapisano je kada su kovanice nabavljene, na koji način, gdje se nalaze, što predstavljaju i sl.
GIRARDI-JURKIĆ, Vesna; DŽIN Kristina; URANIĆ, Igor. Egipatska religija i antička Istra. Pula: Arheološki muzej Istre, 2001.
Katalog koji prikazuje izložbu Arheološkog muzeja Istre posvećenoj antičkoj materijalnoj ostavštini koja je nastala pod direktnim utjecajem staroegipatske religije i umjetnosti. Izložba je podijeljena u tri grupe: nalazi koji svjedoče o fasciniranosti stanovništva staroegipatskim kultovima; votivne brončane figurice koje su se koristile u domaćinstvima; uštebi figurice i amuleti koji su poklonjeni muzeju.
GLAZER, Eva Katarina. „Narodi s mora – uzrok ili posljedica burnih promjena 13./12. st. pr. Kr.“. Bogoslovska smotra vol. 76 no. 1, 2006.: 13-27.
Članak je posvećen dvjema invazijama naroda s mora na Egipat, koje su se odvile u petoj godini vladavine faraona Merneptaha i osmoj godini vladavine Ramzesa III. Autorica opisuje povijesni kontekst i pojedine grupe u savezu naroda s mora, služeći se, uglavnom, egipatskim izvorima (Haris papirus, Anastazi papirus, Pisma iz Amarne, Merenptahov Zapis iz Karnaka i Ramzesov Zapis iz Medinet Habua).
GOSPODINOVIĆ, Bernard. Egipat – Mitovi Heliopolisa. Zagreb: CID, 1993.
Knjiga pruža detaljni pregled staroegipatskog teološkog sustava i prikaz svih božanstava koja su njegov dio.
IONS, Veronica. Egipatska mitologija. Opatija: Otokar Keršovani, 1990.
Autorica u knjizi pruža općeniti pregled staroegipatske mitologije, ulogu religije u društvu te prati evoluciju pojedinih božanstava kroz više tisućljetnu povijest.
KREISSIG, Heinz. Povijest helenizma. Zagreb-Bjelovar: Grafički Zavod Hrvatske, 1987.
Knjiga se bavi fenomenom helenizma općenito, opisujući Aleksandrove pohode, ratove dijadoha, propadanje i osvajanje helenističkih država od strane Rimljana, ali također obrađuje umjetnost, književnost, religiju i arhitekturu tog razdoblja. Naravno, središnju ulogu u tom razdoblju imalo je kraljevstvo Ptolemejevića u Egiptu (165-177).
LANE FOX, Robin. Klasični svijet; Epska povijest Grčke i Rima. Zagreb: Naklada Ljevak, 2008.
Autor pruža prikaz antičkog Sredozemlja, od klasične grčke 8. st. pr. Kr. do Rimskog carstva u doba vladavine trećeg cara iz dinastije Antonina, Hadrijana. Djelo na svojih šesto stranica pruža općeniti i sveobuhvatan pregled grčko-rimske civilizacije. Zainteresirani za Egipat trebaju obratiti pažnju na poglavlja „Aleksandrovi prvi nasljednici“ (197-205.) i „Antonije i Kleopatra“ (351-360.).
LISIČAR, Petar. Egipat u starom vijeku. Skopje, 1956.
Lisičar je ovo djelo namijenio za studente koji su željeli proširiti svoje znanje o staroegipatskoj civilizaciji. Tekst je podijeljen na udžbeničke cjeline, kao geografski položaj, politička povijest, religija, itd.
LISIČAR, Petar. Pregled historije istočnih naroda. Zagreb: Filozofski fakultet, 1966.
LISIČAR, Petar. Stari Istok – Pregled historije istočnih naroda staroga vijeka. Zagreb: Filozofski fakultet, 1972.: 1-71.
LISIČAR, Petar. Stari Istok. Zagreb: Filozofski fakultet, 1975.: 1-59.
Knjige daju pregled povijesti naroda na području istočnog Sredozemlja, tj. starog Istoka.
MALJKOVIĆ, Zoran (ur.). Povijest svijeta iz godine u godinu: Sveobuhvatni vizualni vodič kroz događaje koji su oblikovali svijet. Zagreb: Mozaik knjiga, 2018.
Knjiga kronološki navodi ključne događaje u ljudskoj povijesti.
MANOJLOVIĆ, Gavro. Povijest Staroga Orijenta knjiga I. Od najstarijih vremena do u jedanaesto stoljeće prije Isusa, vol. I-III. Zagreb: Matica hrvatska, 1923.
Djelo je podijeljeno na tri knjige, a drugi dio I. knjige posvećen je staroegipatskoj povijesti.
MATJE, M. J. Staroegipatski mitovi. Sarajevo: Veselin Masleša, 1963.
Knjiga pomoću mitova nastoji prikazati svjetonazor staroegipatskog društva, razlažući koje su im bile vrijednosti, kako su gledali na svoju civilizaciju te se analizira utjecaj staroegipatske mitologije na kršćanstvo.
MONTET, Pierre. Egipat u doba Ramzesa. Zagreb: Naprijed, 1979.
Studija koja detaljno opisuje svakodnevni život staroegipatskog stanovništva u razdoblju XIX. I XX. egipatske dinastije.
NOVAK, Grga. „Amarna“. Hrvatska enciklopedija I. Zagreb, 1941.: 307.
Kratki odlomak o Tell el Amarni koji govori o porijeklu grada, osnivaču (Amenofis IV.). Kratko vrijeme bio prijestolnica kraljevstva. Uspoređen s rimskim Pompejima. Naglasak stavljen na glasoviti arhiv glinenih pločica, u kojima je sačuvana korespondencija Amenofisa III. i IV. s azijskim vladarima. Sadrži manji ulomak o Amarskim dokumentima.
NOVAK, Grga. „Amenemhat“. Hrvatska enciklopedija I. Zagreb, 1941.: 314.
Kratki odlomak o četvrtom vladaru XII. dinastije u Egiptu.
NOVAK, Grga. „Amenofis“. Hrvatska enciklopedija I. Zagreb, 1941.: 314-315.
Enciklopedijska natuknica o četvrtom vladaru XVIII. dinastije u Egiptu. Opisuje njegovu veliku revoluciju zbacivanja politeizma te naredbu da se štuje jedan Bog – Sunce.
NOVAK, Grga. „Cezar“. Hrvatska enciklopedija III. Zagreb, 1943.: 696-701.
Enciklopedijska natuknica o životu Gaja Julija Cezara. Podijeljen na manje ulomke: odgoj i političke simpatije (696.), prvi diplomatski uspjesi (696.), pripreme za vodstvo (696.), pontifeks i vojnički tribun (696.), između optimata i pučana (696-697.), pontifex maximus i pretor (697.), prvi triumvirat (697.), borbe u Galiji (697-698.), sukobi s pompejem (698.), građanski rat (697.), borbe u Egiptu i Aziji (698.), povratak u Italiju (698.), nove borbe u Africi (698-699.), diktator (699.), urota (699.), značajka (699.), pisac i povjesničar (699-701.).
NOVAK, Grga. „Egipat“. Hrvatska enciklopedija V. Zagreb, 1945.: 577-611.
Enciklopedijska natuknica o Egiptu. Podijeljen na dijelove: granice i pojam (577.), ime (578.), sustav i relief (578.), klima (578.), vode (578-579.), biljni pokrov i životinjstvo (579.), gospodarstvo (579-580.), poljodjelstvo (580-581.), stočarstvo (581.), rudarstvo (582.), industrija (582.), trgovačka razmjena (582.), promet (582-583.), posjet stranaca (583.), naselja (583-584.), stanovništvo (584-585), obće odlike (585-598), egipatska kronologija (598), pregled egipatskih dinastija (598.), vjera starih Egipćana (598-601.), umjetnost starih Egipćana (601-605.), stari egipatski jezik (605.), egipatska matematika (605-606.), egipatska glasba (606.), egiptologija (607-610.), međunarodni položaj Egipta (610-611.), ustav (611.).
NOVAK, Grga. „Egiptologija“. Hrvatska enciklopedija V. Zagreb, 1945.: 607.
Enciklopedijska natuknica o razvitku egiptologije koju definira kao nauka koja se bavi proučavanjem egipatskog pisma, jezika i starina. Navodi i važne ličnosti koje su doprinijele razvoju te discipline.
NOVAK, Grga. Egipat – prethistorija, faraoni, osvajači, kultura. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1967.
Knjiga opisuje shvaćanja o staroegipatskoj kulturi i povijesti kakvo je prevladavalo tijekom sredine dvadesetog stoljeća. Obrađeni su razni aspekti staroegipatske države, od geografskog položaja do objašnjavanja društvenih fenomena.
OVERY, Richard (ur.). The Times – povijest svijeta. U: SERDAREVIĆ, Seid (ur.), Zagreb: Hena com, 2002.: 56-57.
Prvo hrvatsko izdanje knjige „Timesov atlas svjetske povijesti“ koji je izašao prvi puta 1978. g. Knjiga nastoji prikazati najvažnije ulomke iz ljudske povijesti. Starom Egiptu, kao i drugim kulturama i civilizacijama, posvećeno je svega dvije stranice.
PETROVIĆ, Svetozar „Egipatska književnost“. U: Povijest svjetske književnosti, vol. I. Zagreb: Mladost, 1982: 9-34.
Poglavlje posvećeno staroegipatskoj književnosti, u koju je svrstana i koptska književnost (31-34.)
ROSSI, Renzo. Velike tajne arheologije: Tutankhamon – Otkriće grobnice. Zagreb: EPH media, 2013.
Autor u knjizi podrobno obrađuje povijest oko pronalaska Tutankhamonove grobnice u Dolini kraljeva. Također je prikazan Egipat u razdoblju XVIII. dinastije, proces mumifikacije, staroegipatska umjetnost, počeci arheologije u Egiptu, itd.
SELEM, Petar. „Egipatska božanstva u Arheološkom muzeju u Splitu“. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku vol. LXI (1959.) 1963.: 94-107, Tab. X-XV.
Autor u tekstu opisuje karakteristike 20 religijskih predmeta iz Egipta koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Splitu.
SELEM, Petar. „Boginja s tisuću imena – Neki aspekti pojave egipatskih bogova u dalmatinsko-panonskom krugu“. Hrvatski znanstveni zbornik vol. I, 1971.: 291-332.
Autor u članku obrađuje kultove Izide i Ozirisa, reprezentaciju nekih drugih božanstava poput Jupitera, Amona, Anubisa, Hermesa, Thotha i dr.
SELEM Petar. „Egipatski bogovi u rimskom Iliriku“. Godišnjak – Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Centar za balkanološka istraživanja vol. IX.7, 1972.: 5-104.
Autor u knjizi dokumentira prisutnost staroegipatskih kultova na prostoru Dalmacije i Panonije. Prvi dio knjige detaljno opisuje 26 pronađenih spomenika, a drugi se bavi samim kultovima.
SELEM, Petar. „Nekoliko zapažanja o difuziji egipatskih kultova po rimskoj Dalmaciji“. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku vol. LXXII-LXXIII, 1979.: 79-92, Tab. 1-2.
Autor u članku raspravlja o nekim novim zapažanjima u vezi staroegipatskih kultova na ovim prostorima.
SELEM, Petar. Izidin trag: egipatski kultni spomenici u rimskom Iliriku. Split: Književni krug, 1997.
Knjiga koja se bavi staroegipatskim kultovima na prostorima moderne Hrvatske. Sadrži katalog svih pronalazaka egipatskog podrijetla.
SELEM Petar. „Aegyptiaca Salonitana“. U: VILOGORAC BRČIĆ, Inga (ur.) ROMIS – Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones Salonitanae. Zagreb, 2012: 7-67.
SELEM, Petar. „Aegyptiaca“. U: VILOGORAC BRČIĆ, Inga (ur.) ROMIC I – Religionum Orientalium monumenta et inscriptiones ex Croatia I. Zagreb, 2015: 7-62.
Pregled antičkih spomenika vezanih u širenje orijentalnih religija na prostoru Salone, Istre i Dalmacije.
SILIOTTI, Alberto. Egipat – hramovi, bogovi i ljudi. Zagreb: Mozaik knjiga, 1999.
Knjiga koja čitateljima pruža cjelovit prikaz egipatske civilizacije, od razjašnjavanja važnosti i simboličnosti krajolika do raznovrsnih ilustracija koje dočaravaju graditeljska postignuća Egipćana.
ŠEKRST, Kristina; URANIĆ, Igor. Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod. Zagreb: Školska knjiga, 2014.
Knjiga predstavlja prvi hrvatski priručnik za učenja staroegipatskog jezika. Osim gramatike, u knjizi je objašnjeno kako su se Egipćani služili računanjem, kalendarom, i sl.
TOMORAD, Mladen. Egipat u Hrvatskoj – Egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi. Zagreb: Barbat, 2003.
Znanstvena monografija o razvoju egiptologije na području Hrvatske do 2002. g.
TOMORAD, Mladen.„Aleksandrija: kulturno i znanstveno središte svijeta“. Meridijani vol. 81, 2004.: 64-67.
Članak o povijesti grada Aleksandrije u Egiptu, s posebnim naglaskom na poznatu knjižnicu koju je dao sagraditi Ptolemej I. Soter
TOMORAD, Mladen. „Egyptian cults in major Roman fleets“. U: ŠEGVIĆ, Marina; MIRNIK, Ivan (ur.) Illyrica antiqua – ab honorem Duje Rendić-Miočević. Zagreb, 2005.: 441-450.
Članak opisuje rasprostranjenost staroegipatskih kultova u rimskoj mornarici. Sažetak rada pisan je na hrvatskom jeziku.
TOMORAD, Mladen. „Evolution of ancient Egyptian funeral architecture from Badari culture to the end of Old Kingdom“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vol. 38, 2006.: 13-28.
Članak prati razvoj pogrebnih običaja i arhitekture od preddinastičkog razdoblja do kraja Stare države. Sažetak rada pisan je na hrvatskom jeziku.
TOMORAD, Mladen. „Staroegipatsko nazivlje: problematika, specifičnosti i uporaba u hrvatskim povijesnim znanostima i nastavi povijesti“. Povijest u nastavi 14, Zagreb: Jesen 2009.: 111-133.
Članak je posvećen problemu koji proizlazi iz primjene staroegipatskih nazivlja u hrvatskoj povijesnoj nastavi. U tekstu se nalazi prijedlog jedinstvenog hrvatskog nazivlja za egiptološke studije. Tablice s nazivljima podijeljene su u tematske cjeline: preddinastijske kulture (119.), povijesna razdoblja (119.), problematična imena staroegipatskih vladara (120.), najvažniji gradovi (120-121.), najvažniji lokaliteti (122.), najznačajniji staroegipatski bogovi (122-123.), često korišteni opći pojmovi (123.). Na kraju se nalazi tumač najvažnijih egiptoloških pojmova.
TOMORAD, Mladen. „Lov i ribolov u starom Egiptu“. Ekonomska i ekohistorija – Časopis za gospodarsku i povijest okoliša vol. 5, 2009.: 78-100.
Članak koji pruža pregled povijesti lova i ribolova u starom Egiptu od preddinastijskog razdoblja do potpadanja Egipćana pod rimsku vlast 30. g. pr. Kr.
TOMORAD, Mladen. „Dizajn za život – staroegipatski hramovi: povijest, razvoj i funkcija“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vol 41, 2009.: 11-31.
Rad daje pregled razvoja hramova u starom Egiptu od preddinastijskog razdoblja do kraja antike. Opisan je izgled hramova, kakva im je bila primjena, i sl.
TOMORAD, Mladen. „Atonizam – staroegipatski kult boga Atona“. Historijski zbornik vol. LXV no. 1, 2012.: 1-16.
Članak opisuje kratkotrajni zaokret u religijskom životu starih Egipćana tijekom vladavine Amenhotepa IV. Ekhnatona.
TOMORAD, Mladen. „Staroegipatska umjetnost“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vol. 44, 2012.: 119-132.
Autor u članku obrađuje umjetničke teme koje su dominirale na umjetničkim djelima starih Egipćana. U tekstu se nalazi i pregled povijesti staroegipatske umjetnosti.
TOMORAD, Mladen. „Egipat od rimskog i bizantskog razdoblja do arapskih osvajanja (30. godina pr. Kr.-645. godina) – Egypt during the Roman and Byzantine period until the Arab conquest (30 BC-AD 645)“. Prilozi Instituta za arheologiju vol. 31, 2014.: 239-250.
Autor u članku daje opći pregled povijesti Egipta tijekom rimske i bizantske vladavine. Razmatra se ekonomija, vjerski život, književnost, administracija, i sl.
Tomorad, Mladen. „Amun (Amon), Amun-Ra (Amon-Ra)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 107-108.
Tomorad, Mladen. „Anubis“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 111-112, sl. 13.
Tomorad, Mladen. „Apis“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 112.
Tomorad, Mladen. „Aton, Aten“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 114-116, sl. 14.
Tomorad, Mladen. „Atum“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 116.
Tomorad, Mladen. „Bastet“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 117-118.
Tomorad, Mladen. „Bes“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 118.
Tomorad, Mladen. „Geb“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 125.
Tomorad, Mladen. „Hapi“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 128.
Tomorad, Mladen. „Harpokrat“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 128.
Tomorad, Mladen. „Hator“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 128-129, sl. 15.
Tomorad, Mladen. „Horus“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 129-130, sl. 16.
Tomorad, Mladen. „Horusovi sinovi“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 130.
Tomorad, Mladen. „Izida“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 138-140.
Tomorad, Mladen. „Khepri“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 143.
Tomorad, Mladen. „Khnum“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 143.
Tomorad, Mladen. „Khonsu“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 143.
Tomorad, Mladen. „Ma’at“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 146.
Tomorad, Mladen. „Min“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 150.
Tomorad, Mladen. „Mnevis bikovi“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 150.
Tomorad, Mladen. „Mont (Montu)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 150.
Tomorad, Mladen. „Mut“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik: 2015.: 150.
Tomorad, Mladen. „Nefertum“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 152.
Tomorad, Mladen. „Neftida (Neftis)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 152.
Tomorad, Mladen. „Neit (Neith)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 152-153.
Tomorad, Mladen. „Nekhbet“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 153.
Tomorad, Mladen. „Nun“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 156.
Tomorad, Mladen. „Nut“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 156.
Tomorad, Mladen. „Oziris“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 156-157.
Tomorad, Mladen. „Ptah“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 157-158.
Tomorad, Mladen. „Ra (Re)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 158.
Tomorad, Mladen. „Sekhmet“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 162-163.
Tomorad, Mladen. „Serapis“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 164.
Tomorad, Mladen. „Set (Seth)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 164-165.
Tomorad, Mladen. „Sobek“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 166.
Tomorad, Mladen. „Sokar“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 166.
Tomorad, Mladen. „Sotis (Sothis)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 166.
Tomorad, Mladen. „Šu“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 167.
Tomorad, Mladen. „Tefnut“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 167.
Tomorad, Mladen. „Tot (Thot) ili Đehuti“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 168.
Tomorad, Mladen. „Uađit (Wađet)“. U: A. Bošković, M. Vukomanović & Z. Jovanović (ur.) Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015.: 169.
Leksikonske natuknice o najvažnijim staroegipatskim bogovima i božicama pisane na hrvatskom jeziku.
TOMORAD, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. I. Povijest i kultura starog Egipta. Zagreb: Hrvatski studiji, 2016.
Sveobuhvatna studija posvećena staroegipatskoj civilizaciji od preddinastijskog perioda do arapskih osvajanja. Prvi dio knjige posvećen je povijesnom pregledu, dok drugi dio obrađuje druge teme kao jezik, pismo, književnost, umjetnost, svakodnevni život, religiju, pogrebne običaje te znamenite lokalitete i gradove. Knjiga je popraćena raznim ilustracijama, fotografijama i tablicama.
TOMORAD, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. II. Uvod u egiptološke studije. Zagreb: Hrvatski studiji, 2017.
Knjiga obrađuje nekoliko tema, a najmanje istražena od tih njih na području Hrvatske je samo polje egiptologije. Također su predstavljene staroegipatske zbirke, kako svjetske tako i one na području Hrvatske. Studija je također upotpunjena brojnim tablicama, ilustracijama i fotografijama.
TOMORAD, Mladen. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima staroga svijeta. Zagreb: Hrvatski studiji; Meridijani, 2018.
Tomorad, Mladen. „Život žene u staroegipatskom društvu“. U: Tomorad, Mladen i suradnici. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Hrvatski studiji & Meridijani, 2018.: 53-62.
Tomorad, Mladen & Pernjak, Dejan. „Hatšepsut“. U: Tomorad, Mladen i suradnici. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Hrvatski studiji & Meridijani, 2018.: 79-88.
Tomorad, Mladen. „Kleopatra II. i Kleopatra III.“. U: Tomorad, Mladen i suradnici. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Hrvatski studiji & Meridijani, 2018.: 99-106.
Tomorad, Mladen & Tepeš, Kristina. „Kleopatra VII.“. U: Tomorad, Mladen i suradnici. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Hrvatski studiji & Meridijani, 2018.: 107-131.
U knjizi se obrađuje utjecaj žena u kulturama staroga Istoka, egipatskoj civilizaciji, antičkoj Grčki, te napose u Rimskom carstvu. Osim istaknutih ženskih ličnosti, kao vladarice i božice, također je opisan život žena iz nižih slojeva društva.
TOMORAD, Mladen. „Sveučilišna nastava povijesti starog Egipta u Hrvatskoj (1874.-2015.): povijest i mogućnosti razvoja“. U: Agičić, Damir & Janković, Branimir (ur.) Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Zagreb: FF Press, 2018.: 251-261.
U članku je obrađena prisutnost raznovrsnih sadržaja staroegipatske povijest u sveučilišnoj nastavi povijesti, njeni nastavnici, programi i mogućnosti razvoja.
TOMORAD, Mladen & KOVAČ, Marina. Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom. Osijek: Arheološki muzej u Osijeku, 2019.
TOMORAD, Mladen. „Hrvatski putnici i istraživači u Egiptu od prve polovine 16. do sredine 20. stoljeća“, u: M. Tomorad i M. Kovač (ur.). Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom. Osijek: Arheološki muzej, 2019.: str. 9-32, ISBN 978-953-7559-11-3.
TOMORAD, Mladen. „Počeci kolekcionarstva i egipatske zbirke u Hrvatskoj“, u: M. Tomorad i M. Kovač (ur.). Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom. Osijek: Arheološki muzej, 2019.: str. 33-40, ISBN 978-953-7559-11-3.
TOMORAD, Mladen. „Razvoj egiptoloških istraživanja u Hrvatskoj (1862. – 2019.), u: M. Tomorad i M. Kovač (ur.). Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom. Osijek: Arheološki muzej, 2019.: str. 53-58, ISBN 978-953-7559-11-3.
TOMORAD, Mladen. „Prisutnost egipatskih bogova i predmeta na hrvatskom prostoru“, u: M. Tomorad i M. Kovač (ur.). Egipatsko blago u Osijeku – hrvatska fascinacija starim Egiptom. Osijek: Arheološki muzej, 2019.: str. 59-68, ISBN 978-953-7559-11-3. (s Marinom Kovač).
Znanstvena monografija o interesu ljudi na području današnje Hrvatske za kulturu i artefakte iz starog Egipta. U knjizi se nalazi katalog građe.
TOMORAD, Mladen. Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija staroegipatskom kulturom. Zagreb: Fakultet hrvatskih studija, 2020.
Znanstvena monografija obrađuje prisutnost staroegipatskih spomenika na tlu Hrvatske od antike do naših dana, njihovu proučavanju, razvoju egiptologije i hrvatskih egiptoloških zbirki, hrvatskim putnicima u Egipat od ranog novog vijeka do sredine 20. stoljeća te prisutnosti egiptomanije u hrvatskoj umjetnosti i arhitekturi.
URANIĆ, Igor. Sinovi Sunca – Vjerovanje starih Egipćana. Zagreb: CID, 1997.
Autor u knjizi predočava osnovne karakteristike staroegipatske religije i mitologije. Pisana je laičkim jezikom. Istražuje na koje načine je religija utjecala na društvo i koliko je ustvari bila prisutna u svakodnevnom životu.
URANIĆ, Igor. Povijest, književnost i umjetnost drevnih Egipćana. Zagreb: Školska knjiga, 2002.
Knjiga pruža cjelovit prikaz staroegipatske civilizacije, uključujući i preddinastičko razdoblje. Važnost studije leži u tome da su mnoga djela egipatske književnosti po prvi puta prevedeni na hrvatski te objavljeni za širu javnost (vidi popis pod zbirka izvora).
URANIĆ, Igor. Ozirisova zemlja – egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
Autor u knjizi razlaže različite aspekte staroegipatske mitologije te njen utjecaj na stanovništvo starog Egipta i modernog čovjeka zapada. Također u knjizi se nalazi detaljan leksikon staroegipatske mitologije (vidi popis pod zbirka izvora).
URANIĆ, Igor. Životi Egipćana. Zagreb: Arheološki muzej u Zagrebu, 2013.
Knjiga se uglavnom bavi opisivanjem života svih slojeva u Egiptu tijekom faraonske vladavine. Obrađen je u detalje proces mumifikacije, egiptološko nazivlje i kronologija, te priče o životima nekih pojedinaca.
URANIĆ, Igor; ČAVKA, Mislav; PETAROS, Anja. Mumije znanost i mit – Mummies science and myth. Zagreb: Arheološki muzej u Zagrebu, 2012.
Katalog istoimene izložbe koji objašnjava proces mumifikacije, kako je zagrebačka mumija dospjela u vlasništvo Arheološkog muzeja u Zagrebu, na koji način se pomoću znanosti moguće analizirati mumije, i sl.
WESTENDORF, W. Drevni Egipat. Rijeka: Otokar Keršovani, 1970.
Autor se u knjizi pozabavio staroegipatskom umjetnošću i arhitekturom.
Fran Šimović