Na vlasti su se tijekom više od tri tisuće godina egipatske povijesti izmjenjivale vladarske obitelji podrijetlom iz raznih egipatskih gradova. Na čelu države nalazio se neograničeni vladar faraon. Pojam faraon označava veliku kuću odnosno palaču ili kraljevski sud koji je odgovoran za donošenje državnih poreza. Po svome položaju vladar je bio izjednačen s bogom te je bio zemaljska utjelovljenje Ozirisova sina Horusa. Bio je gospodar života i smrti svih Egipćana. Pred podanicima se uvijek pojavljivao u svečanoj odjeći, na glavi s dvostrukom krunom Gornjeg (bijela kruna) i Donjeg Egipta (crvena kruna) koju je krasio zlatni prikaz tijela i glave kobre.

Ako nije nosio krunu pojavljivao se s pokrivalom ukrašenim horizontalnim naborima. Službeni znaci kraljevske vlasti bili su trostruki bič i pastirski štap u obliku kuke. Vlast faraona bila je nasljedna, a najčešće ga je nasljeđivao najstariji sin.Egipatski vladari u prosjeku su vladali 15 do 25 godina. U cjelokupnoj egipatskoj povijesti po neobično dugoj vladavini posebno se ističu dvojica faraona, Pepi II. (VI. dinastija, o. 2278. – o. 2184. g. pr. Kr.) i Ramzes II. (XIX. dinastija, o. 1279. – 1213. g. pr. Kr.).

Vladavina Pepija II. najduža je u egipatskoj povijesti i iznosila je više od 90 godina. U vrijeme stupanja na prijestolje imao je svega 10 godina. Potkraj njegova kraljevanja počelo je prvo veliko razdoblje krize u egipatskoj povijesti tzv. Prvo međurazdoblje. Ramzes II. vladao je gotovo 70 godina. Nekoliko se puta ženio i imao je čak 13 sinova. Većina ga djece nije nadživjela. Naposljetku, naslijedio ga je njegov sin Merenptah koji je prigodom stupanja na prijestolje već bio zreo muškarac. On je, za razliku od oca, kraljevao samo 10 godina.

O autoru

Mladen Tomorad

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova s područja povijesti, egiptologije, muzeologije i primjene IT-a u povijesnim znanostima. Godine 2004. bio sam nominiran za godišnju državnu nagradu za popularizaciju znanosti za projekt Croato-Aegyptica Electronica. Stručno se bavim poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih znanosti i poviješću Sjedinjenih Američkih Država do 20. stoljeća. Od početak 1993. do danas objavio sam preko stotinudevedeset znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih i informacijskih znanosti, nekoliko udžbenika i priručnika za osnovnu školu i gimnaziju, znastvenu knjigu “Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi” (Barbat, Zagreb 2003.), urednik sam knjige „The research of the history and culture of the Ancient Near East in Croatia” (Lambert Academic Publishing, Saarbrücken 2014.). U pripremi je moja autorska knjiga Staroegipatska civilizacija. Glavni sam urednik web portala Croato-Aegyptica Electronica, Stara povijest te sam jedan od kreatora web stranica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.