IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE O GRČKOJ POVIJESTI I KULTURI NA HRVATSKOM JEZIKU

1. Izvori

HERODOT. Herodotova Povijest, Zagreb: Matica hrvatska, 1887-1888.

HERODOT. Izbor iz povijesti Herodotove. Zagreb: Bibliografski zavod, 1923.

HERODOT. Povijest, Zagreb: Matica hrvatska, 2000.

KSENOFONT. Grčka povijest, Zagreb: Matica hrvatska, 2001.

PAUZANIJA. Vodič po Heladi. Split: Logos, 1989.  

PLUTARH. Usporedni životopisi. Zagreb: August Cesarec, 1988.

TUKIDID. Povijest Peloponeskog rata. Zagreb: Matica hrvatska, 1957.

2. Literatura

BARBARIĆ, Damir. Grčka filozofija: od prvih početaka do Aristotela i odabrani tekstovi filozofa. Zagreb: Školska knjiga, 1995.

Knjiga obrađuje period Antike i temeljne grčke filozofske škole – od prvih početaka do Aristotela. Knjiga je podijeljena na poglavlja koja obrađuju nositelje grčke filozofije: Heraklit (39-66), Parmenid (67-90), Platon (91-220), Aristotel (221-318) te Plotin (319-283).

BARNETT, Mary. Bogovi i mitovi staroga svijeta: arheologija i mitologija Egipta, Grčke i Rima. Rijeka: Dušević & Kršovnik, 2000.

U ovoj knjizi autorica obrađuje tri stare civilizacije – egipatsku (8-113), grčku (114-217) i rimsku (218-317). Dio o staroj Grčkoj sastoji se od uvoda (114-117) i opisa same zemlje i ljudi koji su tamo živjeli (118-127). Nadalje, govori o religiji (128-141), rađanju bogova (142-148), te bogovima s Olimpa (149-170), spominje starogrčke junake (171-191), Trojanski rat i Odisejev povratak (192-206), te kraljevsku obitelj Arga i Tebe (207-217).

BURCKHARDT, Jacob. Povijest grčke kulture. Zagreb: Prosvjeta, 2001-2003.

Ova knjiga sadrži dva sveska, koja je prema rukopisima i predavanjima autora priredio Jacob Oerij. Prvi svezak sadrži pet cjelina koje govore o Grcima i njihovom mitu (21-52), državi i naciji (53-258), religiji i kultu (259-462), proricanju budućnosti (463-514) te o konačnim rezultatima života Grka (515-576). Drugi svezak sadrži cjeline koje govore o likovnoj umjetnosti, poeziji i glazbi, o filozofiji, znanosti i govorništvu, te helenskom čovjeku u svom vremenskom razvoju.

BURENHULT, Göran. (ur.). Velike civilizacije: ilustrirana povijest čovječanstva zajednice i kulture staroga svijeta. Rijeka: Dušević & Kršovnik, 2005.

Ova bogato ilustrirana i stručna knjiga sadrži pregled razvoja starih civilizacija. Obuhvaća razvoj klasičnog društva u Egiptu, Grčkoj i Rimu, razvoj kultura u Aziji i Africi te civilizaciju Maya, Azteka i Inka, sjevernoameričkih Indijanaca i jedinstvenih zajednica u Australiji i na otocima Tihog oceana. Povijest antičke Grčke obuhvaćena je u poglavlju „Stara Grčka“ (143-164) te njemu shodnim potpoglavljima Trgovačka luka Pithecusa (148-150), Grci na zapadu (150-154), Zagonetka „Filipove grobnice“ (154-158), te Oslikavanje veza u staroj Grčkoj (158-165).

CAMBI, Nenad. Antika. Zagreb: Naklada Ljevak, 2002.

U ovoj knjizi opisane su djelatnosti poput urbanizma, arhitekture, skulpture, umjetničkog obrta, mozaika, slikarstva, novca i pisma kojima se izražavala antička umjetnost. Autor obrađuje grčku (9-48), rimsku (49-204), kasnoantička i starokršćanska (205-310) civilizaciju na temelju kojih nastoji pokazati koliko su značajan utjecaj te kulture imale na Hrvatsku.

CRAVETTO, Enrico. Povijest 2: Egipat i antička Grčka. Zagreb: Europapress holding, 2007.

Drugi svezak Povijesti svijeta obrađuje cjelokupnu povijest Starog Egipta (17-134) i antičke Grčke (199-622), ali i povijesti drevnih naroda Indije (135-151), klasične kineske kulture (152-167), civilizacije drevnog Dalekog istoka (168-172), drevne Afrike (173-182) i Sjeverne i Južne Amerike (183-198). Cjelina o grčkom i helenističkom svijetu govori o zemljopisu i društvu antičke Grčke, istraživanjima antičke grčke povijesti, neolitiku u Grčkoj, Kreti i Mikeni, grčkom „srednjem vijeku“, Homerovom svijetu, preporodu u 8. st. pr. Kr., kulturnim mjestima i vjerskim dužnostima, nastanku gradova-država, Perziji, podrijetlu kazališne umjetnosti i lirske poezije, Ateni u Periklovo doba, perzijskim ratovima, Peloponeskom ratu, institucijama polisa, umjetnosti i filozofiji u klasičnoj Grčkoj, grčkoj političkoj ideji od sofista do Platona, književnosti i vjeri u 4. st. pr. Kr. te periodu od makedonske hegemonije do Aleksandra Velikoga.

DEARY, Terry. Užasi povijesti: Otkačeni Grci. Zagreb: Egmont Hrvatska, 1999.

Zabavna i duhovita knjiga, koja povijesne činjenice, događaje i datume, život stanovnika u doba stare Grčke, religiju, legende i mitove, prikazuje na vrlo živopisan i upečatljiv način, tekstom, crtežom, karikaturom i stripom.

DU RY VAN BEEST HOLLE, Gerard. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. II: 2500 – 1200 pr.n.e. Rijeka: Otokar Keršovani, 1974.

Drugi je svezak podijeljen na tri veoma sažeta poglavlja u kojem se daje detaljan povijesni pregled (495-558), kronološki tijek povijesti (559-880) u kojem valja izdvojiti potpoglavlje o povijesti Egeje (687-727), a knjiga završava fotografijama, crtežima, kazalom tablica i zemljovida (881-960).

DU RY VAN BEEST HOLLE, Gerard. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. III: 1200 – 600 pr.n.e. Rijeka: Otokar Keršovani, 1974.

Treći je svezak podijeljen na tri veoma sažeta poglavlja u kojem se daje detaljan povijesni pregled (975-1038), kronološki tijek povijesti (1039-1360) u kojem valja izdvojiti potpoglavlje o povijesti Grčke do arhajske epohe (1211-1272), a knjiga završava fotografijama, crtežima, kazalom tablica i zemljovida (1361-1440).

DU RY VAN BEEST HOLLE, Gerard. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. IV: 600 – 460 pr.n.e. Rijeka: Otokar Keršovani, 1975.

Četvrti je svezak podijeljen na tri veoma sažeta poglavlja u kojem se daje detaljan povijesni pregled (1455-1518), kronološki tijek povijesti (1519-1840) u kojem najveći dio zauzima potpoglavlje o povijesti Grčke i Bliskog istoka do kraja grčko-poezijskih ratova (1521-1666), a knjiga završava fotografijama, crtežima, kazalom tablica i zemljovida (1841-1920).

DURANDO, Furio. Drevna Grčka: zora zapada. Zagreb: Mozaik knjiga, 1999.

Ova knjiga daje prikaz grčke umjetnosti i kulture od prapovijesti pa do rimskog osvajanja. Podijeljena je na slijedeća poglavlja: Grčka kroz stoljeća (18-65), Civilizacija i kultura antičke Grčke (66-99), Grčka umjetnost tijekom stoljeća (100-157), Arheološko putovanje po Heladi (158-247) te Arheološko putovanje po Velikoj Grčkoj (248-287).

DURUY, Victor. Poviest grčka: sa kartom stare Grčke. Zagreb: Matica hrvatska, 1881.

Ova knjiga nastoji kronološki opisati tijek povijesti antičke Grčke. Na početku autor se bavi pitanjem vrijednosti i značenjem grčke povijesti, njenog imena te zemljopisnog položaja. Nakon toga, piše o starogrčkoj religiji, njenim bogovima i mitovima te književnosti. Također, posebno opisuje Spartu i Atenu do grčko-perzijskih ratova. Zatim piše o prvom grčko-perzijskom ratu te bitkama kod Salamine i Plateje. Nadalje, piše o razdoblju od kraja perzijskih napada do tridesetogodišnjeg primirja te Ateni u Periklovo doba. Sljedeće, obrađuje Peloponeski rat, tiranstvo tridesetorice u Ateni, razdoblje od zauzeća Atene do Antalkidina mira, pad spartanske premoći, opće stanje Grčke prije dolaska Makedonaca te naposljetku govori o vladavini Filipa II. i Aleksandra Velikog.

FEUERSTEIN-PRASSER, Karin. Antički svijet: 900. g. pr. Kr. – 430. g. Zagreb: Mozaik knjiga, 2009.

Knjiga je podijeljena na četiri poglavlja: Azija, Europa, Afrika i Amerika. Poglavlje Europa obuhvaća jedno veće potpoglavlje Utjecaj grčke kulture – širenje helenizma, u kojem se iznose podaci o periodu neposredno pred samo razdoblje helenizma te obuhvaća i sam helenizam i njeno širenje antičkim svijetom.

FEUERSTEIN-PRASSER, Karin. Osvit civilizacije: od prapovijesti do 900. g. pr. Kr. Zagreb: Mozaik knjiga, 2009.

Knjiga podijeljena na šest poglavlja: Afrika, Azija, Naseljavanje svijeta, Europa, Amerika i Australija. Poglavlje o Europi prikazuje detaljan i sveobuhvatan pregled minojske i mikenske civilizacije do „mračnog“ razdoblja.

FINLEY, Moses Ian. (2012). Antička ekonomija. Zagreb: Mate, 2012.

Autor u knjizi predstavlja model jedinstvene antičke ekonomije sažimajući važna obilježja grčko-rimskog Sredozemlja od 1000. g. pr. Kr. do 500. g. Prvi dio knjige posvećen je analitičkoj jezgri svog modela (status), dok ostatak knjige objašnjava tri ključna područja istog (ruralni život, položaj gradova i mjesto ekonomije u politici).

FLACELIERE, Robert. (1979). Grčka u doba Perikla. Zagreb: Naprijed, 1979.

Knjiga iz biblioteke Svakodnevni život daje detaljan uvid u život Grka iz doba Perikla. Autor nas upoznaje sa sljedećim temama: život u gradovima i na selu (7-36), stanovništvo (37-62), žene, brak, obitelj (63-91), djeca i odgoj (92-126), rad i zvanja (127-155), urednost i odijevanje (156-178), prehrana, igre i zabave (179-204), vjerski život i kazalište (205-240), pravosuđe (241-259), te ratovanje (260-287). Na koncu daje općeniti osvrt (288-294).

FRIEDELL, Egon. Povijest grčke kulture: život i legenda pretkršćanske duše. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2001.

Knjiga je podijeljena u dvije velike cjeline: Jonsko proljeće (9-131) i Svjetski dan Atene (135-236) kroz koje autor prati uspon i procvat civilizacije starih Grka.

GREČL, Domagoj. Iove regnante: ogledi o antičkoj mitologiji, religiji i književnosti. Zagreb: Latina et Graeca, 2019.

Prvi dio nosi naslov Mitologija, religija, književnost i sastoji se od trinaest tekstova o grčkoj mitologiji i književnosti koja o njoj govori. Drugi dio knjige naslovljen je Iz povijesti medicine i donosi tekstove koji obrađuju razne aspekte medicine u antici, od prikaza boga liječništva Asklepija, preko pregleda povijesti grčke i rimske medicine u najkraćim crtama, pa do članaka o pojedinim izuzetnim likovima medicinske struke. Treći, i posljednji dio, naslovljen je Miscellanea. U ovom dijelu knjige nalaze se razni članci o stihovima i „stihovanju“, naglašavanju i jezičnim problemima. Tu je i opsežan tekst o načinima prevođenja elegijskog distiha na hrvatski s brojnim primjerima i obilnom bibliografijom te mnoštvo drugih zanimljivosti.

HAFNER, German. (1969). Kreta i Helada. Rijeka: Otokar Keršovani, 1969.

Ova knjiga bavi se kulturama otoka Krete i stare Grčke. Najprije opisuje heladsko doba (13-16), zatim kretsko-mikensku umjetnost (17-60), daje pregled geometrijske umjetnosti od 7. st. pr. Kr. do 320. g. pr. Kr. (61-209), te kasnogrčku umjetnost Aleksandrova carstva (210-252).

HAFNER, German. Atena i Rim. Rijeka: Otokar Keršovani, 1970.

Ova knjiga bavi se umjetnošću Atene i Rima od 8. st. pr. Kr. pa sve do početka 4. st.

ILIEVSKI, Petar Hr. Život Mikenjana u njihovim pisanim svjedočanstvima. Zagreb: Demetra, 2017.

Pronalazak ključa za dešifriranje lineara B, zagonetnog grčkog pisma kojim su ispisane glinene pločice iz Mikene, jedno je od velikih dostignuća dvadesetog stoljeća. Iako njihov sadržaj najvećim dijelom sadrži kratke administrativno-računovodstvene bilješke poput osobnih imena, nabrajanja stoke i proizvoda za razmjenu, iz tih se podataka mogu izvući brojni zaključci o toj drevnoj kulturi, svakodnevnom životu, zanimanjima i društvenim strukturama.

JURIC, Ante. Grčka: od mitova do antičkih spomenika. Rijeka: Andromeda, 2001.

Ova knjiga daje kompletan pregled antičke Grčke, počevši od njenog zemljopisnog prikaza (9-20), zatim nudi pregled kultura (23-29), te umjetničkih razdoblja (30-53), i spominje važnije povijesne događaje (54-66). Nadalje, autor piše o religiji (69-74), mitologiji (75-103), kultovima i svetkovinama (104-110), te igrama antičkih Grka (111-119). Sljedeća na redu je književnost klasičnog razdoblja koja obuhvaća razvoj grčke drame: tragedije (121-129) i komedije (130-136). Nakon toga daje popis gradova i arheoloških lokaliteta kretske i mikenske kulture (137-216), popis antičkih gradova i arheoloških lokaliteta grčkih pokrajina (217-489), i popis antičkih gradova i arheoloških lokaliteta na grčkim otocima (489-552).

  1. JURIC, Ante. Pojmovnik grčke antike. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta, 2014.

Pojmovnik obuhvaća preko 1500 natuknica poredanih abecednim redom iz mnogih područja antičke grčke kulture i grčke civilizacije uopće – mitologije, religije, umjetnosti, povijesti, književnosti, filozofije i drugih znanosti, kao i natuknice o grčkim gradovima, lokalitetima, pokrajinama, svetkovinama, igrama, plemenima, porodicama, antičkom novcu.

LANE FOX, Robin. Klasični svijet: epska povijest Grčke i Rima. Zagreb: Naklada Ljevak, 2008.

Ova knjiga obrađuje razdoblje od 5. stoljeća pr. Kr. do 3. st., opisujući turbulentnu povijest Grčke (11-272) i Rima. Grčku povijest opisuje kroz cjeline Arhajsko grčki svijet (11-100) u kojoj piše o homerskoj epici, grčkim naseobinama, aristokratima, besmrtnim bogovima, tiranima i zakonodavcima, Sparti, istočnim i zapadnim Grcima, ratovima s Perzijancima te demokratskoj misli; Klasični grčki svijet (101-186) u kojoj piše o osvajanjima i carstvu, mijenjanju grčkog kulturnog svijeta, o Ateni u doba Perikla, Peloponeskom ratu, borbi za slobodu i pravu, ženi i djeci, Sokratu, Filipu Makedonskom, Platonu i Aristotelu, te Atenjanima u 4. st.; Helenistički svjetovi (187-272) u kojoj piše o Aleksandru Velikom, njegovim prvim nasljednicima, životu u velikim gradovima, porezima i tehnologiji, Hanibalu i Rimu te diplomaciji.

LESKY, Albin. Povijest grčke književnosti. Zagreb: Golden marketing, 2001.

Sveobuhvatna povijest grčke književnosti, od samih početaka pa do carskog doba. Knjiga je podijeljena u sedam poglavlja: Predaja grčke književnosti (11-16), Počeci (17-22), Homerski ep (23-96), Arhajsko doba (97-244), Puni procvat grčkog polisa (245-622), Helenizam (623-786) i Carsko doba (787-873). Sama raspodjela materije nije rađena prema krutoj periodizaciji, već prije prema naravi građe. U arhajskom je dobu dioba izvršena prema književnim žanrovima, u doba polisa građa je raspoređena kronološki, a u helenističkom razdoblju prema geografskom mjestu nastanka.

LICHT, Hans. Povijest grčkih običaja. Zagreb: Demetra, 2009.

Ova publikacija je opsežna studija seksualnih običaja i svjetonazora u Staroj Grčkoj. Erotika je izuzetno važna za razumijevanje grčke kulture, kao i svakidašnjeg života stare Grčke, ukorijenjena u literaturi, umjetnosti, religiji, kao i društvenom životu – zabavama, narodnim svetkovinama, sportu, teatarskim izvedbama. Autor se osobito osvrće na pojavu homoerotičnosti – općenito prihvaćenu sklonost muškaraca prema mladićima te na seksualnost žena i njihov položaj i ulogu u grčkom društvu.

LISIČAR, Petar. Grci i Rimljani. Zagreb: Školska knjiga, 1971.

U djelo o Grcima, autor daje detaljan pregled od najstarijih pisanih spomenika, odnosno Homerovih epova (58) pa sve do dolaska Rimljana na Balkan (235). Knjiga nam pruža uvid u kolonizaciju, gradove-države, religiju, književnost, opis Atene i Sparte te politički uvid u povijest drevne Grčke. Drugi dio knjige odnosi se na povijest Rima (240-434).

MACKENZIE, Donald Alexander. Mitovi Krete i predhelenističke Europe. Zagreb: Fabula nova, 2007.

Autor se bavi mitovima i legendama koji su povezani s drevnom civilizacijom na Kreti te njenim usponom i razvojem. Knjiga daje opći pregled arheologije, povijesti i antropologije drevne Krete, predhelenističke Grčke, Troje i njihove međusobne kulturne povezanosti.

MILIĆEVIĆ BRADAČ, Marina. Stara Grčka: Grci na Crnome moru. Zagreb: Školska knjiga, 2004.

Knjiga govori o grčkoj kolonizaciji koja je krenula iz Male Azije, a prvi se spomeni Jonjana primjećuju u gradnji brodova, keramike (osobito amfora), izgradnji širokih ulica i pojavi prvih trgovaca. Knjiga je podijeljena na devet poglavlja: O grčkoj kolonizaciji (9-42), Širenje iz Male Azije (43-60), Mramorno more (61-82), Gostoljubivo more (83-106), Kolonije na sjevernom Pontu (107-306), Kolonije na južnom Pontu (307-344), Kolonije na zapadnom Pontu (345-392), Istočna obala Crnog mora (393-428) te Sve dalje i dalje (429-455). U posljednjem se poglavlju daje prikaz Skita, Kimerana, Amazonski, itd.    

MILIČEVIĆ BRADAČ, Marina. „Neolitička koine i minojska Kreta: prijedlog za razmišljanje.“ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 46 no. 1: 63-73, 2014.

Rad nam donosi razmatranje niza kulturnih i religijskih uzoraka koji su se pojavili u neolitičkim kulturama jugoistočne Europe te na minojskoj Kreti. Unatoč vremenskom razmaku i prostornoj udaljenosti sličnosti su primjetne.

MUSIĆ, August. Nacrt grčkih i rimskih starina. Zagreb: Ex libris, 2002.

Ova knjiga daje pregled grčkih i rimskih starina. Što se tiče antičke Grčke, najrpije daje popis grčkih naroda (3), zatim opisuje grčke starine koje dijeli na državne (4-26), ratne (26-36), privatne (43-57), te naposljetku vjerske (60-105). Također, spominje pomorstvo (36-40), odnose među državama (40-43) te novac, mjere i diobu vremena (57-60).

OLALLA GONZALEZ DE LA VEGA, Pedro. Mitološki atlas Grčke. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2007.

Knjiga u kojoj su pažljivo i iscrpno istraženi antički književni izvori koji spominju brojne mitove (28-298). Knjiga je bogato ilustrirana detaljnim kartama i mapama s lokacijama (300-409) na kojima su se odvijali brojni prizori iz grčke mitologije. Djelo sadrži i brojne crteže i fotografije antičkih građevina i daje prikaz njihove današnje očuvanosti.

PARETI, Luigi. Stari svijet, sv. I. Zagreb: Naprijed, 1967.

Autor daje glavne povijesne događaje od 1200 do 500 godine pr. Kr., u kojem valja izdvojiti poglavlje koje govori o Sredozemlju, Egejskom moru i Bliskom istoku (6-44). Nadalje, knjiga se bavi razvojem jezika i pisma (70-137), tehnologije, trgovine i znanosti (138-203), političkoj organizaciji i društvenom životu (204-280), religijom (281-328), filozofijom (329-334), književnošću (335-377) te umjetnošću (378-410).

PARETI, Luigi. Stari svijet, sv. II. Zagreb: Naprijed, 1967.

Autor daje glavne povijesne događaje od 500 do Nove ere, u kojem valja izdvojiti poglavlje koje govori o razvoju Grčke (23-36). Nadalje, knjiga se bavi razvojem jezika i pisma (58-81), tehnologije, trgovine i znanosti (82-140), javnoj upravi, političkoj organizaciji i društvenim prilikama (141-242), vjerom i filozofijom (243-298) – ovdje treba izdvojiti posebno potpoglavlje o grčkoj filozofiji (262-283), te se autor za kraj pozabavio književnošću (299-372) te umjetnošću (373-419).

PAUŠ, Pavao. Atenska robovlasnička demokracija. Zagreb: Školska knjiga, 1957.

Knjiga predstavlja izbor fragmenata antičkih pisaca koji, povezani tekstom komentara, oslikavaju grčku povijest (osobito atensku) od početaka do Peloponeskog rata. Knjiga sadrži prijevode ulomaka iz djela Tukidida, Plutarha, Aristotela, Herodota, Diodora Sicilskog, Sofokla, Aristofana, Hermija te Pseudo-Ksenofonta s njegovom Atenskom državom. Na kraju knjige dodan je Pregled atenskog političkog uređenja.

PINSENT, John. Grčka mitologija. Opatija: Otokar Keršovani, 1985.

Ova knjiga analizira razvoj i socijalni značaj mitova u grčkom društvu, raspravlja o različitim izvorima grčkih mitova te opisuje podvige i fizičke karakteristike pojedinih bogova i heroja.

PRANJIĆ, Marko. „Staroatenski pristup odgoju.“ Magistra Iardetina, vol. 10 no. 1: 37-48, 2015.

Za razliku od spartanskog odgoja, atenski odgoj u prvi plan stavlja odgojenikovu individualnost što po sebi profilira i novo viđenje čovjeka, odmičući se polagano od pretežno militarističkog gledanja na ljudsko biće i slijepe pokornosti autoritetu.

PRANJIĆ, Marko. „Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni.“ Anali za povijest odgoja, vol. 14 (38) no. 14: 7-30, 2015.

Iščitavajući najstarije izvore i argumentirajući njima, u istraživanju se došlo do zaključka da je Solon osoba koja je usustavila atenski odgoj i obrazovanje omogućujući svojim propisima da se svatko razvija prema prirodnim sklonostima u svojoj umnoj i tjelesnoj snazi.

REGULIER, Catherine. Najveće kulture svijeta – Grčka. Rijeka: Extrade, 2005. 

Prikaz kulturoloških, političkih, religijskih i vojnih segmenata Antičke Grčke, njene povijesti te uloge u povijesnom i civilizacijskom razvoju.

ROBERTS, John Morris. Povijest Europe. Zagreb: AGM, 2002.

Sažeti pregled povijesti kontinenta koji interpretira ključne pojave i fenomene europske povijesti, njezine uspone i padove. Knjiga je podijeljena u šest tematskih cjelina: Baština (25-104), u kojem valja izdvojiti Staru Grčku (43-61); Kršćanski svijet, Početak moderne povijesti 1500-1800., Europsko doba, Europa 20.st. (doba građanskih ratova) i Europa u vrijeme hladnog rata i nakon njega.

SANADER, Mirjana. Antički gradovi u Hrvatskoj. Zagreb: Školska knjiga, 2009.

Autorica prikazuje hrvatske antičke gradove popularnim stilom oslanjajući se na znanstvene arheološke činjenice. Izbor gradova uvrštenih u knjigu određuje arheološka istraženost, opseg materijalnih ostataka i povijesna važnost. Nakon uvodnog teksta o antičkom razdoblju na području Hrvatske (7-11) slijedi prikaz sedamnaest gradova: Andautonia (11-16), Aquae Isae (17-24), Cibalea (25-30), Melita (31-36), Pharos (37-40), Mursa (41-48), Narona (49-54), Aenona (55-60), Parentium (61-74), Pola (75-82), Siscia (83-88), Salona (89-98), Aspalathos (99-112), Ad Fines (113-118), Issa (119-126), Jader (127-132), Arba (133-136).

ŠEŠELJ, Lucijan. „Antička pomorska svetišta: promanturium Diomedis.“ Histria antiqua, vol. 11 no. 21: 355-364, 2012.

Istraživanja na rtu Ploča otkrila su ostatke pomorskog svetišta posvećenog grčkom junaku Diomedu.  U ostacima svetišta pronađeni su brojni zavjetni darovi i posvetni natpisi na grčkom jeziku i pismu koji nesumnjivo

TOMAS, Helena. Prapovijesni Kikladi. Kulture ranoga brončanog doba na kikladskome otočju u Grčkoj. Zagreb: Školska knjiga, 2016.

Knjiga predstavlja ranobrončanodobne kulture koje su se razvile na kikladskome otočju u Grčkoj tijekom 3. tisućljeća pr. Kr. Te kulture ne predstavljaju još civilizaciju u doslovnome smislu te riječi, ali posjeduju toliko naprednih odlika da ih neki autori ipak smatraju predstavnicama najranije grčke civilizacije.

TRKANJEC, Željko. „Stara Grčka. 5. Atena do bitke kod Salamine.“ Latina et Graeca, vol. 1 no. 37: 95-100, 1991.

Članak započinje sa samim položajem Atene te njezinom mitskom poviješću. Dio rada namijenjen je samom Tezeju, da bi nakon toga dao prikaz Atene u Homera pa sve do Pizistrata i njegove tiranije.

TRONSKI, Iosif Mojsevič. Povijest antičke književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 1951.

Ovo djelo predstavlja pokušaj da se grčka i rimska književnost, organski povezane pod imenom antičke književnosti u širu cjelinu, izlože i protumače povijesno – materijalističkom metodom u vezi s razvojem antičkog društva. Razdoblje starogrčke književnosti podijeljeno je na arhajsko doba grčke književnosti (23-119), antičko doba grčke književnosti (120-287), i helenističko i rimsko doba grčke književnosti (288-322).

ZAMAROVSKY, Vojtech. Grčko čudo. Zagreb: Školska knjiga, 1978.

Knjiga nudi detaljan prikaz Grčke civilizacije od samih početak te sve do kraja ove drevne civilizacije. Knjiga je podijeljena na četiri cjeline: Prethistorija i mitovi (11-106), Arhajska Grčka (109-216), Klasična Grčka (219-368) dok četvrta cjelina obrađuje Helenizam (371-469). Na kraju knjige nalazi se tablica s pregledom čitave povijesti Grčke.

ZAMAROVSKY, Vojtech. Otkriće Troje. Zagreb: Epoha, 1965.

Djelo je podijeljeno na 3 poglavlja: Knjiga o pjesmama (11-137), Knjiga o otkrićima (138-302) te Knjiga o pitanjima (303-360). Prvi dio knjige prikazuje deset godina ratovanja u Troji prema Homeru, dok se ostala dva djela odnose na arheološka iskopavanja na području brežuljka Hisalrik.

Paul Lekaj i Petra Rukav