IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE O RIMSKOJ POVIJESTI I KULTURI NA HRVATSKOM JEZIKU

1. Antički izvori:

APIJAN. Rimski građanski ratovi. Beograd: Kultura, 1967.

CEZAR, Gaj Julije. Moji ratovi. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2013.

CICERON, Marko Tulije. Libri politici. Zagreb: Demetra, 1995.

CICERON, Marko Tulije. Govori protiv Katiline. Zagreb: Latina et Graeca, 2016.

EUZEBIJE. Crkvena povijest. Split: Služba Božja, 2004.

FEST, Rufije. Kratak pregled povijesti rimskog naroda. Zagreb: latina et Graeca, 2011.

FLAVIJE, Josip. Judejski rat. Beograd: Prosveta, 1967.

FLOR, Lucije Anej. Dvije knjige izvadaka iz Tita Livija o svim ratovima u sedam stotina godina. Zagreb: Latina et Graeca, 2005.

FRONTIN, Sekst Julije. Strategemata: u četiri knjige. Zagreb: Demetra, 2004.

KRISP, Gaj Salustije. Gaja Salustija Krispa Katilinina urota i Rat s Jugurtom. Zagreb: Tisak i naklada St. Kugli, 1920.

LAKTANCIJE, Lucije Cecilije Firmijan. O smrtima progonitelja. Split: Književni krug, 2005.

LIVIJE, Tit. Povijesti rimske Tita Livija do sazdanja grada Rima. Varaždin: Tisak i naklada J. B. Stiflera, 1896.

NEPOT, Kornelije. O istaknutim vojskovođama stranih naroda. Zagreb: Matica hrvatska, 1999.

OKTAVIJAN AUGUST. Djela Božanskog Augusta. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2007.

PATERKUL, Gaj Velej. Rimska povijest. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2006.

PLINIJE STARIJI. Zemljopis starog svijeta: Naturalis historia III, IV, V i VI knjiga. Split: Književni krug, 2004.

PLINIJE STARIJI. Povijest antičke umjetnosti. Split: Književni krug, 2012.

PLINIJE MLAĐI. Pisma. Beograd: Srpska književna zadruga, 1982.

PLUTARH. Usporedni životopisi. Zagreb: August Cesarec, 1988.

PLUTARH. Aleksandar Makedonski i Gaj Julije Cezar. Novi Sad: Matica srpska, 1950.

PLUTARH. Plutarhovi izabrani životopisi. Zagreb: Matica hrvatska, 1891-1892.

POLIBIJE. Istorije. Novi Sad: Matica srpska, 1988.

SENEKA, Lucije Anej. Pretvorba božanskog Klaudija u tikvu. Zagreb: VPA, 1986.

SPARCIJAN, Elije (et al.). Historia Augusta. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 1994.

TACIT, Kornelije. Anali. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.

TACIT, Kornelije. Historije. Zagreb: VPA, 1987.

TACIT, Kornelije. Germanija. Split: Verbum, 1993.

TRANKVIL, Gaj Svetonije. Dvanaest rimskih careva. Zagreb: IBI, Poduzeće za izdavanje, prodaju i distribuciju knjiga, 1956.

Knjige:

ARANGIO-RUIZ, Vincenz. Antički Rim: panorama jedne civilizacije. Beograd: Vuk Karadžić, 1967.

Naglasak ove knjige je svakodnevni život starih Rimljana. Poglavlja se odnose na obiteljski život, brak, robove, školstvo i kulturu, gozbe, odjeću i frizure, terme i razonodu, medicinu, religiju, urbanizam i dr.

BEARD, Mary. SPQR: Povijest starog Rima. Zagreb: Školska knjiga, 2018.

Knjiga obuhvaća približno tisuću godina rimske povijesti, počevši od mita o Romulu i Remu do 212. godine (vladavina cara Karakale). Fokus je na republikanskom periodu, njegovom političkom, ali i društvenom aspektu.

BOJESEN, Ernst Frederik Christian. Rimske starine. Zagreb: Trošak i naklada Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, 1893.

Priručna knjiga o rimskim starinama koja nudi prikaz javnog i privatnog života starih Rimljana na temelju materijalnih, arheoloških i drugih izvora. Neke od tema su rimsko društvo, pravo, državna vlast, financije, vojska, religija i dr.

BOKO, Jase. Dioklecijan: biografija kontroverznoga rimskog cara: reformator ili progonitelj kršćana. Zagreb: Profil knjiga, 2016.

Ova se biografija rimskog cara Dioklecijana bavi događajima vezanima uz njegov uspon na vlast, abdikaciju i smrt. Najviše je pažnje pridodano Dioklecijanovom odnosu prema kršćanima te njegovim reformama u Carstvu.

BURENHULT, Göran. Velike civilizacije: ilustrirana povijest čovječanstva zajednice i kulture staroga svijeta. Rijeka: Dušević & Kršovnik, 2005., 165-187.

Publikacija nudi pregled razvoja starih civilizacija. Obuhvaća razvoj društva u Egiptu, Grčkoj i Rimu, razvoj kultura u Aziji i Africi te civilizaciju Maya, Azteka i Inka, sjevernoameričkih Indijanaca i zajednica u Australiji.

CAMBI, Nenad. Imago animi: antički portret u Hrvatskoj. Split: Književni krug, 2000.

            Monografija se bavi portretom kao temom antičke umjetnosti na tlu Hrvatske.

CAMBI, Nenad. Antika. Zagreb: Naklada Ljevak, 2002.

Sinteza antičke povijesti umjetnosti u Hrvatskoj koja obrađuje utjecaj grčke, rimske, kasnoantičke te starokršćanske civilizacije na urbanizam, arhitekturu te umjetnost hrvatske antičke baštine.

CARCOPINO, Jerome. Rim u razdoblju najvišeg uspona carstva. Zagreb: Naprijed, 1981.

Publikacija se bavi razdobljem od kraja Klaudijeva principata pa do sredine prvog stoljeća. Umjesto o političkoj i vojnoj povijesti Rima riječ je o svakodnevnom životu rimskog puka. U vezi s time, teme odnose na grad, uređenje kuća, brak, položaj žena, obitelj, odgoj, kulturu i religiju. 

CRAVETTO, Enrico, ur. GOLDSTEIN, Ivo. Povijest 3 – Helenizam i Rimska republika. Zagreb: Europapress holding, 2007., 357-621.

Treći svezak “Povijesti svijeta” obrađuje teme vezane uz helenizam Stare Grčke te rimsku povijest. Potonje se odnosi na period od postanka Rima do Punskih ratova.

CRAVETTO, Enrico, ur. GOLDSTEIN, Ivo. Povijest 4 – Rimsko Carstvo. Zagreb: Europapress holding, 2007.

Četvrti svezak “Povijesti svijeta” u potpunosti je posvećen povijesti Rimskog Carstva te završava njegovom krizom i podjelom u 4. stoljeću. Pored političkih zbivanja obrađeni su religijski, kulturni, gospodarski te društveni aspekti Carstva.

CRAVETTO, Enrico, ur. GOLDSTEIN, Ivo. Povijest 5 – Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek. Zagreb: Europapress holding, 2007., 14-287.

Peti svezak “Povijesti svijeta” započinje posljednjom etapom u povijesti Rimskog Carstva što podrazumijeva teme poput propasti Zapadnog Rimskog Carstva, društvenih, pravnih te ekonomskih obilježja tog razdoblja, uloge kršćanstva u italorimskom svijetu i dr. Nadalje, obrađene su velike seobe naroda, jačanje Bizanta, ekspanzija islama te uzdizanje Karolinga sve do krunidbe Karla Velikog.

CHAMONTIN, Catherine. Rim: Najveće kulture svijeta. Rijeka: Extrade, 2005.

Publikacija prati razvoj rimske arhitekture, umjetnosti i religije te ostalih obilježja kulture starog Rima.

DZINO, Danijel. Rimski ratovi u Iliriku: povijesni antinarativ. Zagreb: Školska knjiga, 2013.

U knjizi se kronološki obrađuje ratovanje na prostoru antičkog Ilirika, od prvog susreta s Rimljanima do perioda kasne republike.

GORTAN, Veljko. Pregled rimskih državnih starina. Zagreb: Latina et Graeca, 2011.

Riječ je o bilješkama predavanja prof. Veljka Gortana o rimskoj povijesti. Knjiga nudi kronološki pregled ustroja rimske države u periodu kraljevstva, republike i carstva. Pored pravne organizacije opisan je i društveni aspekt starog Rima.

GREGL, Zoran. Rimljani u Zagrebu: tragovi Rimskog Carstva u gradu i okolici. Zagreb: Latina et Graeca, 1991.

Knjiga se bavi tragovima Rimskog Carstva u gradu Zagrebu i njegovoj okolici. Poglavlja su posvećena nekropolama, prometnicama, religiji te arheološkim spomenicima i nalazištima.

GRIMAL, Pierre. Rimska civilizacija. Beograd: Izdavački zavod Jugoslavija, 1968.

Publikacija govori o povijesti, kulturi, običajima te svakodnevnom životu građana antičkog Rima.

HAFNER, German. Atena i Rim. Rijeka: Otokar Keršovani, 1970.

Grčka i rimska umjetnost tema su ove knjige koja navodi i opisuje umjetnine (slike, kipove te druge skulpture) nastale od 8. st. pr. Kr. do 4. st. Također, istaknut je utjecaj grčke na Italiju, a samim time i na daljnji razvoj europske umjetnosti općenito.

HAFNER, German. Umjetnost u slici: klasična razdoblja antike. Rijeka: Otokar Keršovani, 1978., 93-253.

Publikacija se bavi umjetničkim djelima klasičnog perioda antike. Prvi dio odnosi se na ranoheladsku, srednjeheladsku, kretsko-mikensku te kasnogrčku umjetnost Aleksandrova kraljevstva. Nakon toga slijede poglavlja o atenskoj i rimskoj umjetnosti od 8. st. pr. Kr. do 4. st.

KELLER, Heinz. Rimsko carstvo. Novi Sad: Bratstvo jedinstvo, 1970.

Teme koje obrađuje ova knjiga su povijest, umjetnost, arhitektura, društvo i religija Rimskog Carstva.

LANE FOX, Robin. Klasični svijet: epska povijest Grčke i Rima. Zagreb: Naklada Ljevak, 2008., 273-501.

Publikacija obrađuje period od 5. st. pr. Kr. do 3. st. Započinje sažetkom povijesti stare Grčke i završava poglavljima o povijesti Rima. Potonje se odnosi na prikaz vladavina rimskih carskih dinastija, razvoja od Republike do Carstva, a obrađene su i teme rimskog društva te rimske vojske.

LIBERATI, Anna Maria. Drevni Rim: povijest civilizacije koja je vladala svijetom. Zagreb: Mozaik knjiga, 2000.

Monografija se bavi prikazom uspona i pada Rima kroz njegov politički, kulturni, društveni te vojni aspekt. Pored tema o arhitekturi, umjetnosti i urbanizma objašnjeno je pravno, ekonomsko i vojno uređenje te svakodnevni život Rimljana.

LISIČAR, Petar. Grci i Rimljani. Zagreb: Školska knjiga, 1971., 241-514.

Publikacija je svojevrsni udžbenik za proučavanje povijesti stare Grčke i Rima. Prvi dio knjige posvećen je grčkoj kolonizaciji, polisima, religiji, književnosti, grčko-perzijskim ratovima te helenističkom razdoblju. Preostale se stranice odnose na povijest Etruščana, širenje rimske vlasti, Punske i Ilirske ratove, rimsku kulturu             i religiju te vladavinu rimskih careva.

MATIJAŠIĆ, Robert. Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana. Zagreb: Leykam international, 2009.

U knjizi se proučava povijest hrvatskih prostora od 6. st. pr. Kr. do vladavine cara Dioklecijana. Ukratko, riječ je o grčkoj kolonizaciji Jadrana te rimskom osvajanju Ilirika.

MATIJAŠIĆ, Robert. Povijest hrvatskih zemalja u antici od cara Dioklecijana do Justinijana. Zagreb: Leykam international, 2012.

Knjiga obuhvaća razdoblje kasne antike (od 3. st. do početka 6. st.), odnosno period od vladavine cara Dioklecijana do Justinijana. Naglasak je na političkoj povijesti kasnog Rimskog Carstva: stvaranju tetrarhija, vladavini Konstantina i njegovih nasljednika, krizi i propasti zapadnog dijela Carstva te Justinijanovoj vladavini.

MAŠKIN, Nikolaj Aleksandrovi. Istorija starog Rima. Beograd: Naučna knjiga, 1978.

Publikacija se dotiče izvora i historiografije starog Rima, a potom daje pregled rimske povijesti. Spomenuto, između ostalog, podrazumijeva doba Republike, Punske ratove, rimsko društvo i kulturu, doba Carstva, politički i socijalni aspekt vladavine carskih dinastija te pad Rimskog Carstva.

MEIJER, Fik. Carevi ne umiru u postelji: od Cezara do Romula Augustula. Zagreb: TIM press, 2013.

Publikacija na znanstveno-popularni način nudi pregled privatnog i javnog života rimskih careva s naglaskom na opis posljednjih trenutaka njihovih života.  

MEIJER, Fik. Gladijatori: zabava za puk u Koloseju. Zagreb: TIM press, 2014.

Publikacija je znanstveno-popularnog stila te se bavi poviješću gladijatorskih igara; njihovim podrijetlom, životom gladijatora u rimskom svijetu, ali prikazom istog na filmskom platnu.

MILIĆEVIĆ, Marina. Rimski kalendar. Zagreb: Latina et Graeca, 1990.

Knjiga analizira rimski kalendar kao jedan od načina mjerenja vremena zbog potreba svakodnevnih i religijskih aktivnosti starih Rimljana. Spominju se njegov nastanak, zapis na kamenim spomenicima, širenje rimskim prostorom, a naglasak je i na povijesnom, političkom te poljoprivrednom aspektu.

MIŠULIN, A. Vasilevič. Povijest staroga vijeka. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske, 1946., 137-209.

Riječ je o sažetom pregledu povijesti, kulture, religije, društva i umjetnosti starog vijeka. Poglavlja se odnose na sljedeća područja: Egipat, Mezopotamija, Fenikija, Judeja, Perzija, Stara Indija, Stara Kina, Grčka te Sparta (posebno istaknuta poglavlja su Grčko-perzijski rat i Peloponeski rat). Posljednji dio knjige posvećen je Rimu i njegovoj povijesti, a teme su: rimska osvajanja Italije, ustanci robova, barbarska osvajanja te propast Carstva.

MUSIĆ, August. Nacrt grčkih i rimskih starina. Zagreb: Trošak i naklada Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, 1910., 105-187.

Sveučilišni priručnik za studente klasične filologije, povijesti i arheologije koji nudi pregled svakodnevnog, javnog i privatnog života starih Grka i Rimljana.

PARETI, Luigi. Stari svijet I – III. Zagreb: Naprijed, 1967.

Tri sveska ove publikacije odnose se na prikaz kulturnog i znanstvenog napretka čovječanstva u periodu između 1200. g. pr. Kr. do 500. g. po. Kr. Osim povijesti civilizacija Istoka (Indija i Kina) te one grčke, sažimaju se i glavna povijesna zbivanja starog Rima. Teme su sljedeće: jezik i pismo, ekonomija, znanost, politika, religija, filozofija, književnost, umjetnost, društvo i dr.

PAUŠ, Pavao. Robovlasništvo i diktatura u Rimskoj Republici. Zagreb: Školska knjiga, 1956.

Knjiga se sastoji od radova rimskih književnika i dostojanstvenika (Apijan, Plutarh, Katon Stariji, Varon i Diodor) vezanih za život i rad robova u Rimskoj Republici.

POSAVEC, Vladimir. August: kronologija života prvog rimskog cara. Zagreb: Latina et Graeca, 2019.

Kronologija života rimskog cara Augusta. Obuhvaća razdoblje nastanka Rimskog Carstva i Augustovu vladavinu.

ROBERTS, John Morris. Povijest Europe. Zagreb: AGM, 2002., 62-105.

Ovaj kratak pregled povijesti europskog kontinenta u svojih šest tematskih cjelina obrađuje sljedeće teme: Baština (Grčka i Rim), Kršćanski svijet, Početak moderne povijesti 1500. – 1800., Europsko doba, Europa 20. st. i Europa u vrijeme hladnog rata i nakon njega. Poglavlja o rimskoj povijesti obuhvaćaju period od Etrušćana pa sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

SANADER, Mirjana. Imago provinciarum. Zagreb: Alfa, 2008.

Knjiga se bavi rimskim provincijama na prostoru današnje Hrvatske. U poglavljima se nudi prikaz rimske vojske u provinciji Dalmaciji, rimskog limesa u Hrvatskoj, života rimskih veterana te antičkih kultova na hrvatskom području. 

SANADER, Mirjana. Antički gradovi u Hrvatskoj. Zagreb: Školska knjiga, 2009.

Znanstveno-popularni prikaz najpoznatijih hrvatskih antičkih gradova te ujedno antičkog razdoblja na hrvatskom prostoru općenito. Riječ je o sljedećim gradovima: Andautonia (Ščitarjevo), Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), Cibalae (Vinkovci), Melita (Mljet), Pharos (Stari Grad), Mursa (Osijek), Narona (Vid kod Metkovića), Aenona (Nin), Parentium (Poreč), Pola (Pula), Siscia (Sisak), Salona (Solin), Aspalathos (Split), Ad Fines (Topusko), Issa (Vis), Jader (Zadar) i Arba (Rab). 

SPAJIĆ, Hrvoje. Rimska vojska: Gospodar bojišnica antike: esencija rimskog militarizma. Zagreb: Despot Infinitus, 2019.

Knjiga nudi kratak pregled rimske vojne mašinerije od utemeljenja Rima u 8. st. pr. Kr. do pada Rimskog Carstva u 5. st.

STARAC, Alka. Istra od Epulona do Dioklecijana: rimsko vladanje u Histriji. Pula: Žakan Juri, 2002.

Publikacija obuhvaća period histarskih ratova te se bavi različitim aspektima (povijesni, pravni, arheološki) romanizacije Histrije, odnosno ustrojstvom rimske vlasti u Istri.

STARAC, Alka. Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji I – II. Pula: Arheološki muzej Istre, 1999.

Publikacija se bavi društvenim i pravnim uređenjem rimskih provincija Histrije i Liburnije u principatu i doba republike.

SUIĆ, Mate. Antički grad na istočnom Jadranu. Zagreb: Liber, 1976.

U knjizi se proučava arheološka, urbanistička i arhitektonska problematika antičkog razdoblja. Posebna je pažnja pridana antičkim naseljima i gradovima te arhitektonskim objektima na hrvatskom obalnom području.  

ŠKEGRO, Ante. Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. Zagreb: Hrvatski studiji – Studia croatica, 1999.

Publikacija obrađuje najvažnije aspekte gospodarstva rimske provincije Dalmacije: stočarstvo, pomorstvo, obrt i trgovina, rudarstvo i dr.

ŠVEGIĆ, Marina; MARKOVIĆ, Danijela (ur.). Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2014.

Katalog izložbe koji nudi radove istaknutih povjesničara, arheologa i povjesničara umjetnosti o razvoju arhitekture, urbanizma i skulptura na hrvatskom području za vrijeme Rimljana od 3. st. pr. Kr. do 3. st.

TOMIĆ, Petar.  Poviest rimska do careva I-II. Zagreb: Matica hrvatska, 1884-85.

Knjiga se bavi poviješću starog Rima od njegovog osnutka do cara Augusta.

TOMORAD, Mladen. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima staroga svijeta. Zagreb: Meridijani, 2018., 192-286.

Publikacija se sastoji od zbirke tekstova koji se odnose na život i položaj žena stare Grčke i Rima, Egipta te starog Istoka. Pored toga, u biografijama pojedinih istaknutih žena antičkog svijeta prikazan je njihov utjecaj na kulturu, znanost i umjetnost tadašnjeg doba pa sve do danas. Slavne Rimljanke spomenute u ovoj knjizi su: Teuta, Livija Druzila, Antonija Mlađa, Agripina Mlađa, Valerija Mesalina, Faustina Mlađa, Zenobija i Hepatija.

VEH, Otto. Leksikon rimskih careva: od Augusta do Justiniana I. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001.

Priručnik nudi pregled rimskih careva od 27. g. pr. Kr. do 556. g. Riječ je o zbirci kratkih biografija rimskih vladara, njihovih suvladara i protucareva od Augusta do Justinijana  I.

ZANINOVIĆ, Marin. Ilirski ratovi. Zagreb: Školska knjiga, 2015.

            Knjiga kronološki obrađuje razdoblje od 1. tisućljeća prije Krista do Batonovog ustanka u 1. st. Započinje grčkom kolonizacijom te se potom bavi ilirskim ratovima te     rimskim osvajanjima na istočnom Jadranu i unutrašnjosti.

ŽEŽELJ, Mirko. Augustovo doba: izbor historijskih izvora. Zagreb: Školska knjiga, 1955.

Publikacija tematizira život i vladavinu cara Augusta te povijesne okolnosti Rimske Republike, odnosno Rimskog Carstva u 1. st. pr. Kr.

ŽEŽELJ, Mirko. Rano Rimsko carstvo: izbor tekstova. Zagreb: Školska knjiga, 1958.

Knjiga se sastoji od zbirke tekstova o ekonomskom, društvenom, političkom, ideološkom i kulturnom aspektu povijesti ranog Rimskog Carstva kako su opisani u djelima antičkih autora.

Enciklopedije:

(1) Hrvatska enciklopedija. sv. IX, “Rimsko Carstvo”. u: D. Brozović (ur.): 360 -364. Zagreb: Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2007.

Enciklopedija nudi sažet prikaz povijesti starog Rima. Osim političkog i vojnog aspekta obrađene su i sljedeće teme: religija, filozofija, umjetnost te književnost.

(2) Povijest: velika ilustrirana enciklopedija: od osvita civilizacije do suvremenog doba. V. J. Opačić (ur.): 108-118. Zagreb: Mozaik knjiga, 2009.

Ova enciklopedija opisuje uspon Rima i njegov razvoj od republike do carstva, a ostala poglavlja odnose se na rimsku vojsku te umjetnost.

(3) Povijest svijeta iz godine u godinu: sveobuhvatni vizualni vodič kroz događaje koji su oblikovali svijet. V. J. Opačić (ur.): 74-96. Zagreb: Mozaik knjiga, 2018.

Publikacija u kojoj su povijesni događaji slikovito predstavljeni lentom vremena. Cilj joj je pružiti bolje razumijevanje svjetske povijesti stoga su njene stranice posvećene događajima, otkrićima i postignućima ostvarenima u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Indiji, Africi i na Dalekom istoku. Dio koji se odnosi na stari Rim obuhvaća teme vezane za uspon Carstva.

Članci:

BUOVAC, Marin. „Postanak i razvoj naumahija na prostoru Rimskog Carstva“. Histria antiqua 21, 2012.: 381-393.

Rad se bavi pojavom i stoljetnim razvojem antičkih naumahija, ponajviše onih priređivanih u sklopu rimskih amfiteatara.

BUZOV, Marija. „Umjetnički obrt u Rimu“. Histria antiqua 19, 2010.: 111-124.

Tema je ovog znanstvenog članka razvoj umjetničkog obrta u starom Rimu. Ističe se  uloga rimskih zanatlija u proizvodnji obrtničkih (luksuznih) predmeta.

ČAČE, Slobodan; MILIVOJEVIĆ, Feđa. „Rimski Ilirik u 1. st.pr.Kr.: nekoliko zapažanja“. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 110: 2017.: 425-450.

U radu se razmatra formiranje Ilirika kao rimske provincije u 1. st. pr. Kr.

DOMIĆ KUNIĆ, Alka. „Antička enciklopedistika – pojavnosti i dosezi“. Arheološki radovi i rasprave XVII: 2013.: 85-121.

Članak se bavi antičkom enciklopedistikom od njene pojave u Grčkoj pa sve do razvoja tog žanra u Rimskom Carstvu.

GRAČANIN, Hrvoje. „Moćni Rim = stoljetni vladar Sredozemlja“. Drvo znanja: enciklopedijski časopis za mladež. God. 6, 60: 2002.: 25-28.

Članak nudi izrazito kratak pregled ključnih događaja iz rimske povijesti od osnutkaRima do razdoblja Antonina. Neki od ulomaka posvećeni su stvaranju Republike, kartažanskom vojskovođi Hanibalu, Savezničkom ratu (91. – 88. g. pr. Kr.) te caru Augustu. 

JAREB, Mario. „Rim u vrijeme cara Augusta“. Latina et Graeca, 1: 1988.: 41-54.

Rad se dotiče rimske povijesti u doba cara Augusta. Riječ je o kratkoj biografiji i pregledu vladavine prvog rimskog cara te političkim prilikama u njegovo doba.

LASIĆ, Lucijana. „Rimska vojska kao odraz društva“. Rostra: časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru. 2: 2009.: 40-49.

Rad detaljno opisuje strukturu rimske vojske te je nastoji prikazati kao odraz rimskog društva iz perioda Republike, odnosno Carstva. Neke od tema su vojne reforme, vojnička oprema, pomorska snaga Rimljana, vojna hijerarhija te svečanosti i razonoda.

POSAVEC, Vladimir. „Jesu li Grci bili inovatori, a Rimljani plagijatori: Rim i Grčka kao stereotip“. Latina et Graeca. 2: 2004.: 21-40.

Rad je posvećen stereotipima o tome kako su Grci bili inventivni i originalni dok su Rimljani preuzimali ideje od Grka. Autor nastoji ukazati na neodrživost tih stereotipnih postavki.

RENIĆ, Anđa. „Prvi rimsko-delmatski rat 156.-155. god. pr. Kr.“. Rostra: časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru. 8: 2017.: 49-58.

Riječ je o analizi događaja vezanih za Prvi rimsko-delmatski rat, odnosno za kampanju Marcija Figula te za kampanju Scipiona Nazike.

Maja Čačić