IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE O HELENISTIČKOJ POVIJESTI I KULTURI NA HRVATSKOM JEZIKU
1. Izvori
ARIJAN, Flavije. Aleksandrova vojna: (anabaza). Zagreb: Matica hrvatska, 1952.
Arijan obrađuje osvajanja Aleksandra Velikog.
CEZAR, Julije. Moji ratovi. Zagreb: Jesenski i Turk, 2013.
Cezar između ostalih ratova opisuje i Aleksandrijski rat koji se odvija pred sami kraj perioda helenizma u Egiptu.
FLOR, Lucije Anej. Dvije knjige izvadaka iz Tita Livija o svim ratovima u sedam stotina godina. Zagreb: Latina & Graeca, 2005.
Knjiga rimskog povjesničara Flora donosi najvažnija poglavlja iz povijesti Rima od vremena postanka grada do kraja stare ere, odnosno iz vremena kraljevstva, republike i na kraju carstva. Flor piše oslanjajući se na ranije djelo „Od osnutka grada“ Tita Livija, te opisuje ratove Rima protiv Makedonije i drugih istočnih helenističkih država.
NEPOT, Kornelije. O istaknutim vojskovođama stranih zemalja. Zagreb: Matica hrvatska, 1999.
Nepot donosi biografije Eumena (str. 145-156) i Fokiona (str. 157-160), vojskovođa Filipa II., zatim biografije Filipa II. i Aleksandra Velikog (str. 167-169) te kratko spominje dijadohe, generale Aleksandra Velikog koji su se nakon njegove smrti borili za vlast nad njegovim velikim kraljevstvom.
PATERKUL, Gaj Velej. Rimska povijest. Zagreb: Latina & Graeca, 2006.
Povijest Rima u kojoj obrađuje i rimska osvajanja helenističkih država.
PLUTARH. Usporedni životopisi. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2009.
Knjiga sadrži životopise znamenitih Grka i Rimljana antike, napisanih u parovima. Između ostalih, Plutarh piše životopise i poznatih helenističkih vladara kao što su Aleksandar Veliki i Pir iz Epira.
RUF, Kvint Kurtije. Povijest Aleksandra Velikog, Makedonskog kralja. Zagreb: Latina & Graeca, 2002.
Detaljan životopis Aleksandra Velikog u dva sveska.
2. Literatura
ABBOT, Jack. Aleksandar Veliki. Zagreb: CID-Nova, 2017.
Knjiga opisuje djetinjstvo i mladost, početak vladavine, vladavinu, sve do karakterne promjene i smrti Aleksandra Velikog. Na kraju je dodatak koji kronološki nabraja sve važnije događaje iz njegova života te sve njegove bitke.
BOING, Gunther. (gl. ur.). Povijest svijeta – od početaka do danas. Zagreb: Naprijed, 1977., 1990.
U sklopu poglavlja „Grci“ obrađen je i helenizam.
BOROVAC, Ivanka. (ur.). Ilustrirana povijest svijeta, s.v. „Aleksandar Veliki“. Zagreb: Mozaik knjiga, 2005.: 76.
Kratak opis životopisa Aleksandra Velikog.
BOROVAC, Ivanka. (ur.). Povijest svijeta, s.v. „Aleksandar Veliki“, „Helenizam“. Ljubljana: Mozaik knjiga, 2007.: 20, 226.
Enciklopedijske natuknice o helenizmu općenito i o životopisu Aleksandra Velikog.
BURCKHARDT, Jacob.. Povijest grčke kulture, Knjiga druga. Zagreb: Prosvjeta, 2003.
U drugoj knjizi obrađuje se kulturna povijest helenizma.
CHAMOUX, Francois. Grčka civilizacija u arhajsko i klasično doba. Beograd: Izdavački zavod Jugoslavija, 1967.
U četvrtom poglavlju (str. 101-149) obrađuje se razdoblje početka helenizma i vladavina Filipa II. Makedonskog te stupanje Aleksandra Velikog na vlast.
CRAVETTO, Enrico. (ur.). Povijest 2: Egipat i Antička Grčka. Zagreb: Europapress holding, 2007.
Poglavlje „Od makedonske hegemonije do Aleksandra Velikog“ (str. 606-623) opisuje vladavine i osvajanja Filipa II. Makedonskog i Aleksandra Velikog.
CRAVETTO, Enrico. (ur.). Povijest 3: Helenizam i Rimska republika. Zagreb: Europapress holding, 2007.
Veći dio knjige naziva „Grčki i helenistički svijet“ (str. 13-354) govori o carstvu Aleksandra Velikog, usponu helenzima, helenističkom Egiptu te helenističkom sustavu.
DU RY VAN BEEST HOLLE, Gerard. (ur.). Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5-6. Rijeka: Otokar Keršovani, 1975.
U dva sveska (5. i 6.) detaljno se opisuje period helenizma od Filipa II. do Kleopatre VII.
FODER, Karlo. Vojni i politički aspekti vladavine Antioha III. Velikog (završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu-Hrvatski studiji, 2018.
Autor u radu donosi prikaz vojnih i političkih aspekata vladavine helenističkog vladara Seleukidskog kraljevstva, Antioha III. Velikog.
FOX, Robin Lane. Klasični svijet: epska povijest Grčke i Rima. Zagreb: Ljevak, 2008.
Autor obrađuje razdoblje od 5. st. prije Krista do 3. st. poslije Kr. Polazi od činjenice da su klasične civilizacije Grčke i Rima stoljećima vladale svijetom, a i danas nas zanimaju, nadahnjuju i prosvjećuju. Osim što opisuje turbulentnu povijest, dotiče se i slavnih ličnosti poput Homera, Sokrata, Aleksandra, Julija Cezara, Augusta i dr.
FRANIĆ, Bojana. (ur.). Velike bitke. Zagreb: Znanje, 2014.
U ovoj knjizi detaljno se opisuje tijek i ishod bitke kod Gaugamele 331. g. pr. Kr. (str. 26-33), najveće bitke koju je Aleksandar Veliki vodio protiv Perzijanaca.
FRIEDELL, Egon.. Povijest grčke kulture. Zagreb: Antibarbarus, 2001.
Riječ je o pregledu povijesti grčke civilizacije od homerskog doba do Aleksandra Makedonskog (s ekskursima Rima toga razdoblja) sagledane, u skladu s Friedellovom koncepcijom, kroz niz kratkih, gotovo esejistički sastavljenih, zapisa o pojedinim fenomenima grčkog svijeta, od njegovih geografskih i klimatskih uvjeta, preko velikih arhitektonskih i umjetničkih djela, do odabranih povijesnih zbivanja i ličnosti.
JANSON, Horst Waldemar. (ur.). Povijest umjetnosti. Varaždin: Stanek, 2013.
Velika povijest umjetnosti. U poglavlju „Grčka umjetnost“ (str. 76-123) obrađuje se i helenizam.
KREISSIG, Heinz. Povijest helenizma. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1987.
Izuzev ratova, ova knjiga o helenizmu, analizom toga razdoblja pruža uvid u države, narode, običaje i događaje koji su bili od relevantnijeg značenja, ili pak govori o ličnostima i vladarima koji su mijenjali povijesni okvir pojedine epohe.
LAMB, Harold. Aleksandar Veliki. Zagreb: Mladinska knjiga, 1993.
Biografija Aleksandra Velikog.
LUKETIĆ, Ana. Likovna umjetnost stare Grčke (diplomski rad). Osijek: Filozofski fakultet Osijek, 2017.
Autorica u radu obrađuje kasnu klasičnu umjetnost i helenizam (str. 29-35).
OPAČIĆ, Vid Jakša. (ur.). Povijest: Velika ilustrirana enciklopedija. Banska Bystrica: Mozaik knjiga, 2009.
U ovoj enciklopediji opisuje se život i osvajanja Aleksandra Velikog (str. 96-97) te nakon njegove smrti nastale države dijadoha i širenje helenizma u Aziji (str. 98-99).
OPAČIĆ, Vid Jakša. (ur.). Ljudi koji su mijenjali svijet. Zagreb: Mozaik knjiga, 2007.
Opis životopisa Aleksandra Velikog (str. 44-47).
PARETI, Luigi. (ur.). Historija čovječanstva. Svezak drugi II: Od 500. god. pr.n.e. do nove ere. Zagreb: Naprijed, 1967.
Velika enciklopedija opće povijesti u kojoj se obrađuje i helenizam (str. 27-33, 180-188, 394-398).
PETIT, Paul. Helenistička civilizacija. Zagreb: Jesenski i Turk, 2010.
Autor razmatra helenističku civilizaciju kao pojam koji je od svoje prve uporabe označavao više segmenata, a zapravo grčku kulturu i njezin utjecaj na negrčki svijet nakon osvajanja Aleksandra Velikog pa sve do pojave Rimskoga Carstva.
PISCHEL, Gina. Opća povijest umjetnosti, sv. 1. Zagreb: Mladost, 1970.
Raskošno ilustrirano djelo u kojemu su kronološkim slijedom prikazana sva značajnija gibanja u slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Prvi svezak obrađuje razdoblje helenističke umjetnosti.
RANOVIČ, Abram Borisovič. Helenizam i njegova istorijska uloga. Sarajevo: Veselin Masleša, 1962.
Povijest helenizma od poznatog sovjetskog helenista.
STELLA, Aleksandra. (ur.). Kada, gdje, zašto i kako se dogodilo. Zagreb: Mozaik knjiga, 2006.
U ovoj knjizi opisuju se osvanjanja Aleksandra Velikog (str. 46-49).
TOMORAD, Mladen. Staroegipatska civilizacija, sv. 1: Povijest i kultura starog Egipta. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu-Hrvatski studiji, 2016.
Autor u knjizi obrađuje period egipatske povijesti pod vlašću Aleksandra Velikog i njegovih nasljednika te dinastije Ptolemejevića, od vladavine Ptolemeja I. do Kleopatre VII.
VAN LOON, Hendrik Willem. Povijest čovječanstva. Zagreb: Mozaik knjiga, 2003.
Autor kratko opisuje vladavinu Aleksandra Velikog (str. 86-87).
ZIMMERMANN, Martin (ur.); Lidija ZOZOLI (ur.). Velikani povijesti. Zagreb: Mozaik knjiga, 2009.
Kratka biografija Aleksandra Velikog (str. 16-17).
Karlo Foder