Bibliografija – Stari Istok

IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE O POVIJESTI I KULTURI STAROG ISTOKA NA HRVATSKOM JEZIKU

1. Izvori:

LÁSZLÓ, Bulcsú. Hvalopjev suncu / akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu. Zagreb: Crograf, 2012.

Dio opusa Bibliothece Orientalice koji donosi prijevod i komentare akadske religijske poezije pisane klinastim pismom.

NIKOLIĆ, Nikola; NIKOLIĆ, Sergije. GILGAMEŠ – Stvaranje svijeta i druge babilonske legende. Zagreb: Otvoreno sveučilište, 1990.

Prijevod epa o Gilgamešu uz analizu drugih poznatih babilonskih i mezopotamskih legendi.

PREPREK, Stanislav. Gilgameš : sumersko-babilonski ep. Sarajevo: Veselin Masleša, 1985.

Prijevod najpoznatijeg i najočuvanijeg mezopotamskog epa uz kraći prikaz ranije povijesti mezopotamije i analizu epa.

VIŠIĆ, Marko. Zakonici drevne Mesopotamije. Sarajevo: Svjetlost, 1989.

Prijevod, s engleskog, zakonika Mezopotamije, Rima i Židova te studija i komentar Marka Višića. Knjiga sadrži opis kulture, ideala, teogonije i kozmogonije, panteona i životnih nazora naroda Mezopotamije te u zadnjem poglavlju donosi Ur-Namuov, Bilalamov i Hamurabijev zakonik te zakone hebrejske Tore i rimski Zakonik dvanaest ploča.

VIŠIĆ, Marko. Zakonici drevne Mesopotamije : sa studijom Duhovni i vjerski život naroda drevne Mesopotamije. Beograd: Nezavisno izdanje, 1985.

VIŠIĆ, Marko. Književnost drevnog Bliskog istoka. Zagreb: Naprijed, 1993.

Književna analiza epa o Gilgamešu i epa o stvaranju te općenito analiza mezopotamske književnosti, kozmogonije i vjerske poezije.

2. Literatura:

AGOSTINI, Paolo. „Kratak uvod u semitske studije“. Migracijske i etničke teme, Vol. 17 No. 1-2, Zagreb, 2001.

Članak je kraći uvod u semitske jezike, etničke razlike i povijesne prilike Mezopotamije iz antropološke perspektive.

ANDRE-SALVINI, Beatrice. Babilon. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2009.

Autorica je glavna konzervatorica u Odjelu za orijentalne starine u muzeju Louvre u Parizu. Knjiga je nastala u povodu održavanja izložbe održane u Louvreu 2008. godine i sadrži poglavlja: Babilon: naši izvori; Povijest Babilona; Babilon u vrijeme Nabukodonozora te Svršetak babilonske civilizacije.

BACON, Edward (ur.). Iščezle civilizacije : zaboravljeni narodi drevnoga sveta. Beograd: Jugoslavija, 1965.

Arheološki usmjereni prikaz nestalih civilizacija s 802 ilustracije, 211 slika u boji, 539 crno-bijelih slika i crteža, 52 karte i tablica.

BLEICKEN, Jochen. Povijest svijeta : od početka do danas. Zagreb: Naprijed, 1977.

Opći pregled povijesti s osvrtom na rano doba i razvoj čovječanstva te razvoj visokih kultura u prva dva poglavlja.

BOROVIĆ, Pavle. Biblijski priručnik arheoloških, zemljopisnih i povijesnih pojmova. Beograd: A. K. Preporod, 1991.

Prvi dio knjige se obazire na povijest Palestine dok drugi obrađuje ostale biblijske zemlje. Detaljno su opisani gradovi i države spomenute u Bibliji te je sve popraćeno arheološkom građom.

CARPANETTO, Dino. Veliki svjetski povijesni atlas. Zagreb: Knjiga i dom, 2000.

Povijesni atlas popraćen tekstovima i ilustracijama razvoja čovječanstva od prvih koraka do danas. Kraj knjige donosi kronološke tablice s kazalom mjesta, osoba, naroda i bitaka organizirane prema povijesnim razdobljima.

CASTLEDEN, Rodney. Kronologija svjetske povijesti. Rijeka: Extrade, 2004.

Knjiga donosi ključne događaje povijesti od početka modernog čovjeka da danas uz tablični prikaz kronologije.

CLARK, Graham. Osvit civilizacije : opšti pregled starih kultura. Beograd: Jugoslavija, 1969.

Općeniti pregled starih civilizacija s 940 ilustracija, 172 slike u boji, 110 originalnih crteža, 48 karata i tablica.

CONTENAU, Georges. Babilon i Asirija. Zagreb: Naprijed, 1978.

Prikaz civilizacije, svakodnevnog života, društvene strukture te života kraljeva Mezopotamije.

CRAVETTO, Enrico (ur.). POVIJEST 1. Zagreb: Jutarnji list, 2007.

Opći pregled razvoja čovjeka od samih početaka pa do kraja razdoblja prvih civilizacija.

ČAVKA, Mislav; ČAVKA, Vlatka; MADŽAR, Tomislav; ČAVKA, Hrvoje; OLUJIĆ, Boris; BUŠIĆ, Željko. „Nelinearni razvoj medicine u staroj Mezopotamiji“. Acta chirurgica Croatica, Vol. 3, Zagreb, 2006.

Analiza šest mezopotamskih izvora s ciljem prikaza razvoja, stagnacije i gotovog nestanka medicine i liječničke profesije rane povijesti starog Istoka.

DU RY VAN BEEST HOLLE, Gerard (ur.). Velika ilustrirana povijest svijeta I-III. Rijeka: Otokar Keršovani, 1975.

Komplet knjiga koji donosi slikovni prikaz svih razdoblja povijesti a prva tri toma se odnose na stari vijek i Mezopotamiju.

DUŠANIĆ, Slobodan (ur.). Ilustrovana istorija sveta: Tom 1: Stari svet. Beograd: Narodna knjiga: “Vuk Karadžić”, 1983.

Ilustrirani prikaz povijesti Mezopotamije, Egipta, Grčke i Rima s osvrtima na kulturu, religiju, umjetnost i kartografiju.

ĐUKIĆ, Zlatko; TOMORAD, Mladen. „Život žene na području Starog Istoka“. U: TOMORAD, Mladen. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Meridijani, 2018., 13-23.

Prikaz života žena u civilizacijama starog Istoka, Egipta, Grčke i Rima s osvrtom na važnije ženske osobe stare povijesti i mitologije.

GABOR, Zoltan. Tragom Apisa. Zagreb: Azur journal, 1991.

Kratka paleografska analiza razvoja pisma od samih početka u Mezopotamiji pa sve do danas.

GLAZER, Eva Katarina. „Mesopotamija, Bliski istok, Anatolija“. U: BOŠKOVIĆ, Aleksandar; VUKOMANOVIĆ, Milan; JOVANOVIĆ, Zoran (ur.). Rečnik božanstava i mitskih ličnosti sveta. Beograd: Službeni glasnik, 2015., 105-170.

Leksikon/rječnik mitoloških ličnosti, bogova i božica predklasične mitologije. Leksikon je rad nekolicine autora a područje Mezopotamije, Starog Istoka i Anatolije je obradila Eva Katarina Glazer.

GLAZER, Eva Katarina. „Narodi s mora – uzrok ili posljedica burnih promjena 13./12. st. prije Kr.“. Bogoslovska smotra, Vol. 76, Zagreb, 2006.

Analiza izvora i komparacija teorija o porijeklu Naroda s mora te uzrocima i povodima njhovog djelovanja.

GRAČANIN, Hrvoje; TOMORAD, Mladen; MALUS TOMORAD, Ivana. POVIJESNA ČITANKA – STARA POVIJEST. Samobor: Meridijani, 2004.

Povijesna čitanka za 5. razred osnovne škole i 1. razred gimnazije koja se ističe brojem izvora i tekstova o Starom Istoku u prijevodu autora.

GRAFENAUER, Bogo (ur.). THE TIMES ATLAS SVJETSKE POVIJESTI. Ljubljana – Zagreb: Cankarjeva založba, 1987.

Opširni atlas koji prikazuje povijest čovjeka od početka migracija iz Afrike do današnjih dana.

JANSON, Horst Woldemar; JANSON, Anthony F. Povijest umjetnosti. Varaždin: Stanek, 2005.

Povijest umjetnosti zapadne civilizacije s osvrtom na temelje koji proizlaze iz umjetnosti Starog Istoka.

KALE, Eduard. Povijest civilizacija. Zagreb: Školska knjiga, 1990.

Knjiga donosi pregled povijesti i razvoja civilizacije a prvo poglavlje Antičko razdoblje donosi i pregled Sumerske civilizacije.

KOLARIĆ, Maja. Božice drevne Mezopotamije, U: TOMORAD, Mladen. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Meridijani, 2018., 25-38.

Prikaz ženskog dijela mezopotamskog panteona.

KOSIDOVSKI, Zenon. Kad je Sunce bilo bog. Beograd: Srpska književna zadruga, 1979.

Pregled arheoloških istraživanja i civilizacija Mezopotamije, Egipta, Grčke te civilizacija Novog svijeta s posebnim osvrtom na kult sunca.

KRAMER, Noah Samuel. Historija počinje u Sumeru. Zagreb: Epoha, 1966.

Moguće najkompletnije djelo o Sumeru koje sadrži prikaze svakodnevnog života, religije, etnologije, prava i običaja, prosvjete, medicine, načina vladavine, rata, gospodarstva i agrarne djelatnosti.

LISIČAR, Petar. Stari Istok: Pregled historije istočnih naroda starog vijeka. Zagreb: Filozofski fakultet, 1972.

Pregled opće povijesti starog Istoka.

MANOJLOVIĆ, Gavro. Povijest staroga Orijenta. Zagreb: Matica hrvatska, 1923.

Djelo prikazuje općenitu povijest Bliskog Istoka do 12. st. pr. Kr.

MATASOVIĆ, Ranko. Kultura i književnost Hetita. Zagreb: Matica hrvatska, 2000.

Knjiga kombinira suvremena i klasična filološka načela s književnim prijevodima hetitskih tekstova.

MILIĆ, Bruno. Razvoj grada kroz stoljeća, sv. I, Prapovijest – Antika. Zagreb: Školska knjiga, 1994.

Priručnik urbane povijesti u prvoj knjizi prikazuje postanak grada te njegov razvoj i organizaciju između ostalog i u Mezopotamiji.

NEUSTUPNI, Jirzi. Praistorija čovečanstva. Sarajevo: Veselin Masleša, 1960.

Pregled važnijih ranih civilizacija Euroazije i Amerika s osnovnim podacima o svakoj.

OBERŠKI, Janko. Socijalni položaj žene po Hamurabiju u odnosu prema Mojsijevom zakonu. Zagreb: Narodna Tiskara, 1940.

Komparativna studija o životu i ulozi žene u povijesti Bliskog istoka.

OLUJIĆ, Boris; KUNTIĆ-MAKVIĆ, Bruna. Mali pojmovnik stare povijest. Zagreb: FF Press, 2004.

Svojevrsna skripta za kolegije stare povijesti i arheologije.

OSTERMAN, Jasmina. „Robovi u ranoj povijesti Mezopotamije: pisani izvori“. V. kongres hrvatskih povjesničara 2012. “Sloboda”, Zbornik sažetaka, Zagreb, 2012.

Analiza povijesnih izvora kasnog Uruka prikazuje ulogu, značaj te život robova tog doba.

OSTERMAN, Jasmina. „Škole (E2-DUB-BA-A2) u ranoj povijesti Sumera“. Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, Vol. 44, Zagreb, 2012.

Analiza ranosumerskog sustava obrazovanja i pisarskih škola. Rad se fokusira na razdoblje kasnog Uruka i ranodinastički period (3400. – 2340. g. pr. Kr.).

OSTERMAN, Jasmina. „Velike mezopotamske božice“. Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, Vol.46, Zagreb, 2014.

Rad analizira ulogu ženskih božanstava u mezopotamskoj povijesti s naglaskom na božicu Ištar/Inana.

PETROVIĆ, Gordana. Mesopotamska umetnost. Beograd: Vuk Karadžić, 1980.

Pregled mezopotamske umjetnosti po kulturama.

PETROVIĆ, Svetozar. Povijest svjetske književnosti: Knj. 1 : Klasične književnosti Bliskog istoka, indijska, kineska, japanska i perzijska književnost; arapske i ostale književnosti azijskih naroda. Zagreb: Mladost, 1982.

Prva knjiga iz serije o općoj povijesti književnosti donosi pregled klasičnih djela početka civilizacija.

PREŽEC, Kristijan. „Inana (Ištar)“, U: TOMORAD, Mladen. Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta. Zagreb: Meridijani, 2018., 25-38.

Analiza božice Ištar koja prisutna u gotovo svim kulturama Starog Istoka.

REBIĆ, Adalbert. Biblijske starine. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1992.

Priručnik iz biblijske arheologije, geografije i etnologije.

RHYMER, Joseph. Biblijski atlas. Rijeka: Dušević & Kršovnik, 1999.

Priručnik biblijske geografije s naglaskom na početke i povijest judaizma i širenje kršćanstva usporedno s velikim civilizacijama onog doba.

SIMONIĆ, Ante. Civilizacijske razmeđe znanja : misterije kulture tijekom povijesti. Rijeka: Vitagraf, 2000.

Prikaz razvoja znanstvene misli od prvih civilizacija do 20. stoljeća.

WOOLLEY, Leonard. Počeci civilizacije. Zagreb: Naprijed, 1966.

Knjiga britanskog arheologa koji je iskopavao grad Ur donosi prikaz uspostave civilizacija Mezopotamije od paleolitika do 13. st. pr. Kr.

Matej Đurić