Međunarodni znanstveni skup “Stoljeće hrabrih: Arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika” održat će se u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 22. do 26. rujna 2014. u organizaciji katedre za Rimsku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju i katedre za Klasičnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ove se godine navršava 2000 godina od Augustovog života i carevanja, pa bismo željeli ovu obljetnicu obilježiti znanstvenim skupom posvećenim njemu i njegovim nasljednicima. Augustovo doba obilježila su mnoga ratovanja, no naposljetku on je bio taj koji je stabilizirao rimsku državu i donio mir u mnoge provincije. Iako je njegova smrt privremeno destabilizirala rimsku državu, njegov se koncept vladanja i širenja rimstva održao godinama nakon njegove smrti.

Vremenski period od Oktavijanovih kampanja u Iliriku (35-33. pr. Kr.) pa do smrti cara Nerona (68. god.) otprilike pokriva jedno stoljeće u kojem se na velikom geografskom prostoru mnogo toga dogodilo, što je za posljedicu imalo stvaranje i učvršćivanje Rimskog carstva, ali i drugih kasnijih država koje su se formirale na tom istom prostoru.

Sva ova zbivanja nisu zaobišla ni područje Ilirika, od kojeg će, nakon podjele na Gornji i Donji Ilirik, kasnije biti stvorene dvije velike provincije: Dalmacija i Panonija.

Razdoblje Augusta i njegovih nasljednika na ovome prostoru dosad je bilo predmetom specifičnih proučavanja, no smatramo da je došlo vrijeme za sveobuhvatnom znanstvenom raspravom u obliku kongresa. Ovom bismo prilikom željeli raspraviti o temama koje mogu pridonijeti spoznaji na koji je sve način politika Augusta i nasljednika utjecala na prostor Ilirika.

Pozivamo vas da prema znanstvenom interesu odaberete temu iz područja koje je vezano uz razdoblje djelovanja careva Augusta, Tiberija, Kaligule, Klaudija i Nerona, a čije su se posljedice, bile one dobre ili loše, odrazile na prostor Ilirika. Dvije posebne tematske cjeline izlaze iz okvira Ilirika čime smo željeli proširiti krug zainteresiranih pojedinaca, a time učiniti ovaj skup raznovrsnijim.

Predložene su sljedeće tematske cjeline za nadolazeći kongres:

  1. Vojne operacije u Iliriku (npr. Oktavijanove i Agripine kopnene i pomorske operacije, Panonski rat, ustanak Batonâ, osnutak legijskih logora i logora za pomoćne postrojbe, razmještaj vojnih postrojbi u Iliriku, novačenje autohtone populacije, vrijeme dolaska i odlaska legija iz Dalmacije…).
  2. Arheološka istraživanja i pokretni arheološki materijal
  3. Rimska uprava i infrastruktura u Iliriku (npr. podjela Ilirika, juridički konventi, gradska i provincijalna uprava, pravni status gradova Liburnije, ceste…).
  4. Autohtona religija i carski kult u provinciji
  5. Umjetnost (skulptura, umjetnički obrt, književnost…)
  6. Arhitektura
  7. Razdoblje Augusta i njegovih nasljednika u susjednim provincijama (Italiji, Noriku, Meziji i Makedoniji).
  8. Utjecaj Augusta, kulture i reformi njegova doba na kulturu Europe od antike do modernog doba.

Molimo Vas da prijavu na priloženom formularu i sažetak priopćenja (oko 900 znakova), odnosno kratak sadržaj postera (oko 300 znakova) pošaljete elektroničkim putem na adresu ddemiche@ffzg.hr do 15. ožujka 2014. godine. Uz hrvatski, sažeci moraju biti napisani i na jednom od stranih jezika (engleski, njemački, talijanski ili francuski). Predviđamo priopćenja do 20 minuta i postere s prezentacijama, te rasprave nakon sesija. O prihvaćanju pojedinih referata raspravit će Znanstveni odbor kongresa. Službeni su jezici kongresa hrvatski, engleski, njemački, talijanski i francuski.

Kotizacija za sudjelovanje na skupu iznosi 80,00 eura, a može se uplatiti do 30. travnja 2014. na žiro račun Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Broj žiro računa je: Zagrebačka banka, 2360000-1101311177, SWIFT: ZABAHR2X, uz obveznu naznaku poziva na broj 1-200-2145, svrha plaćanja: Kongres August i Ilirik.

Kotizacija pokriva: sudjelovanje na skupu, materijale skupa, okrepu u stankama sesija i prijevoz na stručnu ekskurziju u Vid (Narona) gdje će se posjetiti Arheološki muzej Narona sagrađen na prostoru Augusteja i gdje će biti zajednički ručak.

Priopćenje ili poster na skupu i rukopis predan za tisak u za to određenom roku osiguravaju sudioniku primjerak zbornika radova i njegov PDF format.

Organizacijski odbor:

  • Prof. dr. sc. Mirjana Sanader, predstojnica katedre za Rimsku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju
  • Prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač, predstojnica katedre za Klasičnu arheologiju
  • Dr. sc. Domagoj Tončinić, docent
  • Dr. sc. Dino Demicheli, viši asistent

Znanstveni odbor:

  • Prof. dr. Werner Eck, Sveučilište u Kölnu
  • Prof. dr. Péter Kovács, Katoličko sveučilište Pázamány Peter u Piliscsabi; Sveučilište u Beču
  • Prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu
  • Prof. dr. Emilio Marin, Katoličko sveučilište u Zagrebu
  • Prof. dr. Robert Matijašić, Sveučilište u Puli
  • Dr. Krešimir Matijević, Sveučilište u Trieru
  • Prof. dr. Marina Milićević Bradač, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
  • Prof. dr. Mirjana Sanader, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu
  • Dr. Manfred Schmidt, Brandenburška akademija znanosti u Berlinu
  • Dr. Marjeta Šašel Kos, Institut za arheologiju, Znanstvenoistraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Ljubljana

O autoru

Rođen sam u Zagrebu 1971. Diplomirao (1997.) i magistrirao (2001.) sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao sam na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu interdisciplinarnim doktorskim radom s područja povijesti, arheologije i muzelogije - „Model računalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj“ (2006.). Od 2005. do 2009. godine studirao sam egiptologiju na Sveučilištu u Manchesteru. Od lipnja 2000. do travnja 2011. radio sam na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje sam od siječnja 2002. do listopada 2006. bio voditelj Kompjutorskog laboratorija. Od travnja 2011. radim na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (2011. - 2020) i izvanrednog profesora (2020. - ). Inicijator sam i voditelj međunarodnog projekta Croato-Aegyptiaca Electronica od 2002. godine. Sudionik sam brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih sku